Klimatske promjene najviše će pogoditi siromašne

Više od stotinu nacija okupljenih u UN-ovu panelu o klimi dogovorilo je konačan tekst zaključaka o klimatskim promjenama nakon cjelonoćnih prepirki s nekoliko znanstvenika koji su optuživali izaslanike vlada da su razvodnili njihova otkrića.

Pročitajte i ovo Izglasan zakon Pala je odluka: Ujedinjeno Kraljevstvo tražitelje azila šalje u Ruandu, stigao odgovor UN-a Još veća nestabilnost u regiji Palestinske vlasti "preispitat će odnos" sa SAD-om nakon veta u UN-u

"Usvojili smo izvješće", rekao je Rajendra Pachauri, predsjedatelj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), nakon završetka sastanka u Bruxellesu.

Izvješće IPCC-a, vrhovnog svjetskog autoriteta za klimatske promjene koji okuplja 2.500 znanstvenika, daje smjernice za budućnost u pitanjima kao što su produljenje Protokola iz Kyota o smanjenju emisija stakleničkih plinova nakon 2012.

"Sukob je teška riječ, napetost je bolja", rekao je Gary Yohe, jedan od glavnih autora izvješća, govoreći o ozračju na maratonskim pregovorima.

On je rekao da su Kina, Rusija i Saudijska Arabija imale najviše prigovora na sažetak zaključaka koji ima dvadesetak stranica i u kojemu se jasno navodi da će siromašni najviše trpjeti zbog klimatskih promjena.

Drugi sudionici također su rekli da su Sjedinjene Države
ublažile neke dijelove izvješća.

Neki znanstvenici uložili su, primjerice, prigovor nakon što je Kina pokušala izbrisati formulaciju da se "s velikom sigurnošću" može reći da klimatske promjene već pogađaju "mnoge prirodne sustave, na svim kontinentima i u nekim oceanima."

Kina je drugi najveći izvor stakleničkih plinova nakon Sjedinjenih Država i ispred Rusije, a protivila se spominjanju stupnja sigurnosti.

Delegati su ipak uspjeli pojačati neke dijelove izvješća, dodavši, primjerice, upozorenje da će neke afričke zemlje možda morati izdvojiti 5 do 10 posto BDP-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Općenito uzevši, izvješće daje do sada najsumorniju UN-ovu ocjenu prijetnje klimatskih promjena, predviđajući nestašicu vode koja bi mogla pogoditi milijarde ljudi, izumiranje vrsta i podizanje razina svjetskih oceana koje bi trajalo stoljećima.

Izvješće zaključuje da su emisije stakleničkih plinova za koje su odgovorni ljudi, a koje najvećim dijelom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, vrlo vjerojatno glavni uzrok zagrijavanja. 

Upozorava također da bi zbog klimatskih promjena moglo doći do naglog smanjenja poljoprivrednih prinosa u Africi, otapanja ledenjaka na Himalaji i povećanja toplotnih udara u Europi i Sjevernoj Americi.

IPCC je ipak ublažio rizik od izumiranja vrsta. "Oko 20 do 30 posto biljnih i životinjskih vrsta vjerojatno će biti izloženo povećanom riziku od izumiranja ako porast prosječne globalne temperature bude veći od 1,5 do 2,5 Celzijeva stupnja", kaže se u izvješću.

U prvom nacrtu navodilo se da će 20 do 30 posto vrsta biti izloženo "velikom riziku" izumiranja zbog porasta temperature.

Američki predstavnici odbacili su predloženo upozorenje da bi
dijelovi Sjeverne Amerike mogli trpjeti "ozbiljne gospodarske štete" zbog zagrijavanja.

Istodobno, postroženi su dijelovi u kojima se govori o mogućem "značajnom gubitku bioraznolikosti" u dijelovima Australije poput Velikog koraljnog grebena do 2020.

IPCC upozorava da klimatske promjene nisu više nejasna, daleka prijetnja. 

"Klimatske promjene doista su ovdje i sada a ne nešto za budućnost", rekao je Neil Adger, glavni britanski autor izvješća.