Čini se da je američki sustav sankcija protiv Kremlja dosegnuo svoje granice – barem ako je suditi prema porukama koje stižu iz Washingtona. Američki državni tajnik Marco Rubio izrazio je nezadovoljstvo nakon što su SAD prošlog mjeseca obuhvatile ruske energetske divove Rosneft i Lukoil, rekavši da je zemlja gotovo "ostala bez opcija", piše Kyiv Post.
Nakon sastanka šefova diplomacija skupine G7, Rubio je u srijedu poručio novinarima da je uvođenjem sankcija protiv najvećih ruskih naftnih tvrtki ispunjeno ono što su mnogi godinama zahtijevali. "Nije nam ostalo mnogo toga za sankcionirati", rekao je. "Pogodili smo njihove glavne naftne kompanije".
Iako sankcije protiv Rosnefta, Lukoila i njihovih brojnih podružnica službeno stupaju na snagu sljedeći tjedan, iznimke već nagrizaju njihov učinak. Mađarska je, primjerice, izborila jednogodišnje odgađanje provedbe, a i druge države najavljuju mogućnost traženja posebnih izuzeća. Mjere namijenjene udaru na ključni izvor ruskog financiranja rata u Ukrajini tako pokazuju slabosti i prije pune primjene.
Rubio sada tvrdi da je prioritet učinkovita provedba postojećih sankcija. Posebno je prozvao Europu zbog nedovoljnog suzbijanja ruske "flote u sjeni" – stotina tankera koji prevoze naftu mimo međunarodnih propisa i nadzora.
No, analitičari se s njegovom tvrdnjom o "iscrpljenim opcijama" ne slažu. Smatraju da SAD i dalje imaju širok prostor za djelovanje. Kimberly Donovan iz Atlantic Councila poručila je za Kyiv Post da je uvjerenje kako je Washington ostao bez meta jednostavno pogrešno. "Američka vlada može sankcionirati još mnogo toga kada je riječ o Rusiji", rekla je.
Kako objašnjava, rast broja zahtjeva tvrtki za licencama koje im omogućuju dodatno vrijeme za povlačenje iz poslovanja s Rosneftom i Lukoilom pokazatelj je da sankcije imaju stvaran učinak. No, glavni problem nije tehničke, nego političke naravi. “Ako su ovi ‘veliki udarci’ sve na što se administracija namjerava ograničiti, onda je nužna snažna provedba i ozbiljan diplomatski pritisak”, naglašava. Donovan ističe da postoje i sektori koje su zapadne vlade dosad uglavnom zaobilazile – LNG, petrokemija i dodatne ruske banke.
Kanada je nedavno predložila stvaranje međunarodne radne skupine za razmjenu obavještajnih podataka i zajedničku provedbu sankcija, no Washington zasad oklijeva. Donovan smatra da bi takva skupina bila logičan korak te da bi trebala obuhvatiti cijeli sustav ilegalnih prijevoznika nafte – od Rusije do Irana i Venezuele. Upozorava da u pitanju nisu samo geopolitika i novac. "Flota u sjeni je i ekološka bomba koja čeka da eksplodira. Već smo vidjeli nasukavanja starih tankera u Crnom moru".
Europska unija dosad je donijela 19 paketa sankcija, ciljajući LNG, kriptoimovinu i bankarski sektor, dok je SAD bio sporiji i oprezniji. Donovan ističe da je usklađenost ključna: "Kada se UK, EU i SAD djeluju zajedno, učinak je daleko snažniji. Kada to ne čine, akteri skloni zlouporabama iskorištavaju praznine i novac nastavlja teći." Podsjetila je i da SAD imaju najjači ekonomski instrument na svijetu – dolar – no da njegova moć slabi kada se ne koristi u dogovoru sa saveznicima.
Zaključak analitičara jest da se sljedeća faza pritiska ne svodi na traženje novih meta, nego na učinkovitiju provedbu postojećih mjera i kreativnije oblike međunarodnog usklađivanja. Donovan poziva na korištenje pomorskog prava i angažiranje Ujedinjenih naroda u obračunu s “flotom u sjeni”.
U konačnici, uspjeh ovisi o spremnosti Bijele kuće da odlučno provodi sankcije i da usko surađuje s europskim partnerima. Rubijevo upozorenje kako Washington "ostaje bez opcija" odraz je rastućih razilaženja unutar G7, dok stručnjaci tvrde da se alati za pritisak još uvijek nalaze nadohvat ruke.
Sljedeći veliki test stiže 21. studenoga, kada sankcije Rosneftu i Lukoilu u potpunosti stupaju na snagu. Tada će Bijela kuća morati odlučiti hoće li kampanja sankcija ostati na razini dosadašnjih mjera ili zakoračiti u znatno agresivniju fazu.
