Je li sporazum o arbitraži u skladu s Ustavom?

Odluku o tome ustavni suci donijeli su prošlog četvrtka, ali njen sadržaj nije poznat. Slovenski mediji objavili su, međutim, u subotu da je po nepotvrđenim informacijama ustavni sud tijesnom većinom prihvatio stajalište da je sporazum o arbitraži, koji su uz posredovanje tadašnjeg švedskog predsjedništva EU-a u Stockholmu potpisali premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor, u skladu sa slovenskim Ustavom. Navodno je takva odluka donesena tijesnom većinom, pa je za nju glasovalo 5 od devet ustavnih sudaca, dok su četiri bila protiv.

Pročitajte i ovo policijski nadzor Susjedi produljili kontrolu na granici s Hrvatskom: "Povećana je opasnosti od terorizma" nategnuti odnosi Slovenija se oglasila o hrvatskom ulasku u Schengen, spominje arbitražu: "Zadatak svake vlade je zaštititi nacionalni interes"

Mediji su potkraj tjedna, pozivajući se na neslužbene informacije, također naveli da je na sjednici na kojoj je odluka donesena među sucima zapravo bilo najviše rasprave o tome je li za ratificiranje sporazuma u slovenskom parlamentu dovoljna obična natpolovična većina glasova, kako tvrdi vlada, ili bi zbog važnosti sporazuma bilo potrebno odrediti ratifikaciju dvotrećinskom većinom. Za potonje se zalaže oporba koja se protivi arbitražnom sporazumu i najavljuje da će ga srušiti na naknadnom zakonodavnom referendumu jer je jasno da sadašnja Pahorova koalicija lijevog centra u parlamentu nema dvije trećine glasova i da bi u tom slučaju Pahor morao lobirati i među oporbenim strankama.

Je li sporazum u skladu s Ustavom?

Slovenska vlada potkraj prošle godine uputila je u parlament prijedlog zakona o ratifikaciji arbitražnog sporazuma. No, taj je postupak do daljnjega suspendiran jer je u isto vrijeme vlada od ustavnog suda zatražila i odgovor na pitanje je li sporazum u skladu s Ustavom. Vlada je zahtijevala posebno da ustavni suci odgovore na pitanje je li s Ustavom usklađena odredba sporazuma kojom bi se arbitraži prepustila odluka da odredi 'kontakt Slovenije s otvorenim morem', te u kakvom je odnosu tekst sporazuma sa slovenskom ustavnom poveljom iz 1991. godine.

Prvo pitanje postavljeno je s obzirom na u Sloveniji uvriježeno stajalište kako je Slovenija kao sljednica bivše SFRJ naslijedila i pravo na 'teritorijalni kontakt s međunarodnim vodama', a drugo jer ustavna povelja koja je donesena pred osamostaljenje, a među ostalim opisuje i slovenske granice, određuje da je granica s Republikom Hrvatskom jednaka međurepubličkoj granici koja je vrijedila u vrijeme SFRJ. I jedno i drugo pitanje postavljeno je zbog nekih pravnih rezervi po kojima bi prepuštanje odluke o graničnom prijeporu s Hrvatskom međunarodnoj instituciji zapravo značilo povredu slovenskog Ustava po kojemu su slovenske granice poznate i nepovredive. (Hina)