'Hrvatski pregovori napreduju, ali moguće da dio ostane za 2010.'

'Ako Hrvatska učini sve što treba, postoji mogućnost da pregovori dosegnu završnu fazu 2009. godine. To ne znači da smo obećali da će sve biti završeno 2009. godine, vrlo je vjerojatno da će ostati nešto posla i početkom 2010. godine', izjavio je Henrik Bendixen, koji je u Općoj upravi za proširenje zadužen za Hrvatsku, objašnjavajući što znači indikativni i uvjetni kalendar Europske komisije za dovršetak pregovora s Hrvatskom do kraja ove godine.

Bendixen je sudjelovao na pripremnom sastanku zastupnika Europskog parlamenta koji su članovi Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska. Sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora održat će se 23. i 24. veljače u Zagrebu.

Bendixen je istaknuo kako ne 'vidi nijedan problem' u pregovorima Hrvatske s EU-om koji ne bi mogao biti riješen ove godine, ali je dodao da Komisija 'nije obećala ništa o tome kada će pregovori biti završeni' i da je ključno da Hrvatska obavi svoj dio posla te da Komisija ne predviđa nikakvo snižavanje kriterija samo zato da bi se ispunili neki rokovi.

Bendixen je rekao da je Hrvatska napravila vrlo veliki napredak u poglavljima Zaštita okoliša, Energija, Poljoprivreda, Promet, Sigurnost hrane. Kao najteža poglavlja u kojima Hrvatska još mora dosta učiniti, Bendixen je naveo Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava. U poglavlju Tržišno natjecanje jedini preostali problem je brodogradnja. U najtežem poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, Bendixen je rekao da Komisija u 'ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći da postoji puna suradnja s Haškim sudom', dodavši kako se nada da će pitanje pristupa haškog tužiteljstva nekim dokumentima biti brzo riješeno.

Također je rekao da su poduzeti 'ispravni koraci' u reformi pravosuđa, koji bi trebali omogućiti da Hrvatska ima efikasniji sustav sudova i profesionalno kvalificirane suce. Pohvalio je napore USKOK-a u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, dodajući da ta borba treba biti intenzivirana.

Bendixen je izrazio žaljenje što Slovenija blokira veći broj poglavlja i istaknuo da bilateralna pitanja oko granice ne spadaju u pristupne pregovore, nego da taj problem trebaju riješiti dvije zemlje međusobnim dogovorom, međunarodnom arbitražom ili pred nekim međunarodnim sudom.