Čelnici dviju nekad vodećih grčkih stranaka nastavili su pregovore u zadnjem pokušaju da sastave vladajuću koaliciju i tako izbjegnu nove izbore na kojima bi, prema anketama, s 27,7 posto glasova pobijedila radikalna ljevica, protivnica stroge štednje koju Grčkoj nameću zajmodavci.
Podijelite
Većina Grka želi ostati u eurozoni, ali su na nedjeljnim izborima povjerenje dali strankama koji se protive strogim mjerama štednje koje je Grčka dužna provoditi u zamjenu za nastavak isplate zajma.
Evangelos Venizelos, čelnik grčkih socijalista (PASOK) sastao se u petak s čelnikom konzervativne Nove demokracije Antonisom Samarasom, kao treći predsjednik neke stranke koji nakon izbora pokušava oformiti koalicijsku vladu. U tome dosad nije uspio Samaras niti radikalni ljevičar Aleksis Cipras, kojih su stranke dobile najviše glasova, no nedovoljno da bi vladali sami. ‘Još se borimo da sastavimo vladu i još se nadamo’, rekao je Samaras nakon sastanka s Venizelosom.
Samaras bi bio istinski gubitnik novih izbora jer je njegova stranka dobila bonus od 50 zastupničkih mjesta pošto je osvojila najviše glasova. Ankete pokazuju da bi na novim izborima radikalna ljevica Syriza koju vodi Cipras, dobila 27,7 posto i tada bi njoj pripao bonus od 50 mjesta.
PASOK i Nova demokracija zajednički su dogovorile zajam Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda Grčkoj od 130 milijarda eura u zamjenu za strogu šednju i reforme. Zato su ih kaznili bijesni birači dajući im zajedno samo 32 posto glasova, što je golem pad u odnosu na 77 posto od zadnjih izbora.
'Europska unija ne može trošiti više nego prije, ali svoja sredstva mora iskoristiti bolje nego dosad’Ako Syriza dobije nove izbore u lipnju i bonus od 50 mjesta bit će najjača u parlamentu i tada će uvjeti dogovoreni s MMF-om i EU ostati mrtvo slovo na papiru, ističe Reuters. Da bi to izbjegao Venizelos pokušava dogovoriti koaliciju s Demokratskom strankom ljevice, manjom umjerenom strankom, no njezin čelnik Fotis Kouvelis ulazak uvjetuje ulaskom u vladu drugih manjih stranaka protivnica dogovora o zajmu.
U toj političkoj blokadi europski lideri zabrinuto upozoravaju Grčku da joj prijeti izgon iz eurozone, a takvu prijetnju istaknuti član Syrize naziva blefiranjem. ‘Ne samo da Grčku neće izbaciti iz eurozone, oni će nas još moliti da uzmemo taj novac’, jer ako izbace Grčlu kriza će se proširiti na druge europske zemlje i euro će kolabirati, uvjeren je Dimiris Stratoulis. Izgledi da Grčka proglasi stečaj lani su izazvali paniku u eurozoni i europske banke otpisale su dio grčkog duga kako bi ublažile šok u slučaju grčke propasti.
Westerwelle za razvojni pakt
Njemački ministar vanjskih poslova predstavio je plan od šest točaka za europski ‘razvojni pakt’, ali je upozorio Grčku da se mora držati obećanih reforma ako želi i dalje dobivati pomoć i ostati u eurozoni. U govoru u Bundestagu nekoliko dana uoči posjeta novog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, Westerwelle je rekao da se i Njemačka želi usredotočiti na rast, ali ne ako to znači veću potrošnju.
‘Na europskoj razini i mi se više želimo usredotočiti na rast’, rekao je. ‘Europska unija ne može trošiti više nego prije, ali svoja sredstva mora iskoristiti bolje nego dosad’. Prema njegovim riječima, Njemačka želi sačuvati eurozonu, ali Grčka mora odlučiti želi li ostati u njoj.
‘Budućnost Grčke u eurozoni leži u grčkim rukama. Mi joj želimo pomoći i pomoći ćemo joj, ali Grčka mora biti spremna prihvatiti tu pomoć. Skrene li Grčka s dogovorenog reformskog puta, onda dalje isplata pomoći neće biti moguće. Solidarnost nije jednosmjerna ulica’, rekao je Westerwelle njemačkim parlamentarnim zastupnicima. (Hina)