Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Francuski predsjednik Francois Hollande u petak je izjavio u Bratislavi kako smatra da pojedinačne obveze članica EU-a nude bolji način razmještanja izbjeglica iz Afrike i Bliskog istoka nego donošenje nacionalnih kvota u Bruxellesu.


Unutar EU traje rasprava o tome kako se suočiti s rastućim brojem izbjeglica koje pristižu u Uniju, a brojne zemlje su poručile kako bi sustav prihvata trebao biti utemeljen na dragovoljnom pristupu umjesto centraliziranog određivanja kvota.

Vezani članci Olaf Scholz i Emmanuel Macron "Nesuglasice su ozbiljne": Odgođena zajednička sjednica francuske i njemačke vlade Prosvjed u Francuskoj VIDEO Građanima je prekipjelo: Izlaze na ulice diljem Europe, prosvjeduju protiv sve većih troškova života

Hollande je o toj temi govorio u Bratislavi nakon što je sudjelovao na sastanku predsjednika vlada Višegradske skupine unutar EU, koju čine Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka i koje se zajednički protive kvotama.

"Trebamo navesti razloge koji su doveli do migracije", rekao je Hollande na tiskovnoj konferenciji s čelnicima vlada Višegradske skupine.

"Ne vjerujem da (kvote) imaju smisla kad je riječ o migraciji. Ne mislim da je to prava metoda", rekao je francuski predsjednik.

Europska komisija traži od vlada članica Unije da pristanu na razmještaj tijekom iduće dvije godine 40.000 tražitelja azila koji su stigli u Italiju i Grčku, a mnogi su prošli opasno putovanje preko Sredozemlja tijekom kojega su stotine izgubile život. U obzir dolaze samo izbjeglice za koje EU smatra da su u svojim zemljama izloženi ratovima i progonima, a plan razmještaja izbjeglica naći će se na dnevnom redu summita EU 25. i 26. lipnja.

Italija i Grčka, koje podnose najveći teret vala izbjeglica, više su puta pozvale ostale članice da im pomognu.

Predsjednik slovačke vlade Robert Fico, domaćin sastanka Višegradske skupine, izjavio je da bi određivanje kvota bilo protivno ranijim odlukama Unije. Prema njegovim riječima, četiri članice skupine umjesto toga podupiru dragovoljni pristup.

Zašto Mađarska gradi zid prema Srbiji? 'Ne vjerujem u europsko rješenje'

"Mi (članice Višegradske skupine) spremni smo razgovarati u Europskom vijeću o tome kako pomoći ljudima kojima je potrebna pomoć. Ali nije moguće da Komisija predloži pravnu regulativu koja bi stvorila podlogu za obvezne kvote", rekao je Fico.

Njegov češki kolega Bohuslav Sobotka očekuje tešku raspravu među europskim čelnicima idućeg tjedna.

Zemlje na istoku Unije različito su izložene pritisku sve većeg broja azilanata. Posebno je izložena Mađarska, koja se nalazi na glavnoj tranzitnoj ruti s Bliskog istoka iz Afrike.

Mađarska je ovoga tjedna najavila da će sagraditi ogradu visoku četiri metra duž granice sa Srbijom, za što je dobila ukor Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda.

Šef mađarske vlade Viktor Orban u petak je stao u obranu odluke, rekavši kako Mađarska treba zaštititi svoje granice, koje su vanjske granice schengenske zone unutar koje je dopušteno slobodno kretanje.

"Ako je pitanje složeno, rješenje treba biti po mogućnosti jednostavno. Država će zaštititi svoje granice. I točka", rekao je Orban tijekom sastanka s ostalim čelnicima Višegradske skupine. "Kad smo ušli u schengenski prostor, obećali smo da ćemo od ilegalnih prelazaka štititi svoje granice, koje su i granice EU-a", dodao je.

Prema navodima mađarskih dužnosnika, od početka godine u Mađarsku je ilegalno ušlo 57.000 ljudi, dok je u cijeloj 2014. broj ilegalnih ulazaka bio 43.000. Broj ilegalnih ulazaka u Češku i Slovačku daleko je manji. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju