Uz topovske salve i vojnike u povijesnim odorama, u Sjedinjenim Državama je obilježena 150. obljetnica početka građanskog rata 1861.-1865., koji je s više od 620.000 žrtava i danas najkrvaviji rat u 235 godina povijesti SAD-a.


Središnji događaj u obilježavanju 150. godišnjice početka rata između 11 otcjepljenih južnih država SAD-a - Konfederacije i 23 sjeverne države - Unije, održan je u Charlestonu u Južnoj Karolini, gdje su 12. travnja 1861. ispaljeni prvi topovski pucnji u napadu Južnjaka na vojnike Sjevera u tvrđavi Fort Sumter, na otoku pred lukom, izvijestio je američki javni radio NPR.

Nekoliko stotina ljudi okupilo se uz 30-ak topova u luci Charlestona pred zoru, kako bi pratili rekonstrukciju povijesnog bombardiranja iz 1861. Oko 04:00 sata, jedan snop svjetlosti podigao se prema nebu iz kamenih zidina Fort Sumtera, a pola sata kasnije, kada je ispaljena prva topovska granata u ratu, drugi snop svjetlosti podigao se iz tvrđave u drugome smjeru, označivši razdvojenu zemlju.

Pred okupljenim građanima, limena glazba održala je koncert pod nazivom 'Kada je Isus plakao', a dva sata kasnije, ispaljen je naboj iz autentičnog mužara iz 1847. godine, koji su slijedili plotuni iz 30 drugih topova u luci.

Te 1861., Fort Sumter se predao nakon 34 sata bombardiranja, a Južnjaci su ga potom držali iduće četiri godine rata. Prema pisanju povjesničara Adama Goodhearta, Građanski rat počeo je zbog greške. 'Kod Fort Sumtera Južnjaci su mislili da će moći otjerati 'Jenkije' s teritorija Konfederacije, i da će Sjever misliti kako ne vrijedi ratovati da bi se Jug vratio u Uniju. Suvišno je reći da su se jako preračunali', rekao je Goodheart za NPR.

Prije 50 godina, stogodišnjicu Građanskog rata obilježilo je slavljeničko raspoloženje, no u utorak, na 150. obljetnicu događaja, takvih proslava nije bilo. Povod za otcjepljenje južnih država i građanski rat, bila je politika predsjednika Abrahama Lincolna, izabranog 1860., da se zabrani širenje ropstva na zapad SAD-a, kao što je ono bilo zabranjeno na sjeveru zemlje, a tek je kasnije cilj postalo ukidanje ropstva na cijelom teritoriju SAD-a.

Godine 1861. SAD je imao oko 30 milijuna stanovnika, 23 sjeverne države 21 milijun, a države Konfederacije 9 milijuna, od čega 4 milijuna robova. Rat je bio posljedica dubokih podjela, a sa strašnim dankom ljudskih života i razaranjem slabijih južnih država gdje je uglavnom vođen, neke je toliko produbio da se i danas osjećaju, posebno one rasne. Istraživanje CNN/ORC-a pokazalo je da nešto manje od četvrtine Amerikanaca više 'simpatizira' Konfederaciju nego Uniju, a na Jugu se taj broj penje do 38 posto. Na pitanje je li ropstvo bilo glavni razlog da se Jug otcijepi od SAD-a 42 posto je odgovorilo da nije bilo glavni razlog, a 54 posto da je. Kod republikanaca 45 posto kaže da je ropstvo izazvalo secesiju, a kod demokrata 65 posto, a približno ista podjela postoji i kod bijelaca i ostalih građana, s 50 posto bijelaca koji kažu da je ropstvo bilo glavni razlog, dok 66 posto nebijelaca kaže isto.

Građanski rat se danas u SAD-u najčešće naziva 'ratom među državama' čime se popustilo nastojanjima Juga da se umanji uloga ropstva u njegovu izazivanju.

Među oko 1.200 ljudi koji su pratili dva glavna prigodna događaja u Charlestonu, samo nekolicina su bili crnci, a vodeća crnačka udruga NAACP u priopćenju je pozvala da se kod obilježavanja 150. obljetnice rata 'ne ignorira' ropstvo i 'ne romantiziraju' oni koji su se borili da ga zadrže. 'Ovo je vrijeme da zemlja pogleda unatrag s kajanjem, a ne da ignorira, a kamoli slavi, strahote koje su rastrgle našu zemlju', rekao je u priopćenju Benjamin Jelaous, predsjednik Nacionalne udruge za napredak obojenih ljudi.

Državni senator Glenn McConnell, predsjednik Senata Južne Karoline i sudionik rekonstrukcija južnjačkih bitaka, rekao je pred okupljenima u Charlestonu da se posljedice rata još uvijek osjećaju. 'Rat između država pokrenuo je naraštaje sporova i kontroverzi između regija, rasa i kultura', rekao je McConnell. 'Zašto je rat vođen? Je li bila riječ o ropstvu ili o pravu država? Mnogi od emocionalnih problema i dalje ostaju'. Istakao je da je Jug danas napredovao te kako 'je došlo vrijeme ostanu iza nas sitni sporovi iz prošlosti'.

Kasnije je predstavnik udruge koja čuva spomen na 54. bojnu iz Massachusettsa, crnačku postrojbu koja se borila u napadu na Charleston 1863., bacio vijenac u more i salutirao, a potom je sedmočlani vod u sivim odorama Konfederacije ispalio 21 počasni plotun u spomen na sve koji su poginuli na tlu Južne Karoline.

Stoljeće i pol od početka Građanskog rata prigodno je i obilježeno i u drugim dijelovima SAD-a, u iduće četiri godine svečano će se obilježavati najvažnije bitke i drugi događaji rata koji je završio kapitulacijom Konfederacije 9. travnja 1865., ukidanjem ropstva i očuvanjem teritorijalnog integriteta SAD-a.

Vezani članci Slika nije dostupna PRESUDU SLUŠAO BEZ EMOCIJA Mladić koji je ubio 9 osoba u crkvi proglašen krivim Slika nije dostupna Aktivist skinuo konfederacijsku zastavu u Južnoj Karolini