Ilustracija
Ilustracija Foto: Afp

Finska u utorak raspravlja o pridruživanju NATO-u unatoč prijetnji susjedne Rusije u kojoj se navodi da će se Finska suočiti s "vojnim i političkim posljedicama".


Finska raspravlja o pridruživanju NATO-u, nakon što je peticija kojom se poziva na referendum o toj temi prikupila 50.000 potpisnika. Odgovor je to građana na rusku invaziju na Ukrajinu. Susjedna Rusija Finskoj prijeti "vojnim i političkim posljedicama" ako se pridruže vojnom savezu.

Vezani članci Ilustracija Napetosti na vrhuncu: Putin priznao neovisnost dviju pokrajina, Zelenski saziva hitan sastanak šefova sigurnosnih službi Ursula von der Leyen Europska komisija predložila novi paket sankcija Rusiji: "Odlučili smo natjerati Kremlj da plati"

Finski zastupnici u parlamentu raspravljaju o mogućnosti pridruživanja svoje zemlje NATO-u nakon što je istraživanje javnog mnijenja pokazalo povijesnu promjenu stava u tradicionalno nesvrstanoj zemlji.

"Potpuno razumijem da se pogled mnogih Finaca na pitanje članstva u NATO-u promijenio ili se mijenja kako je Rusija započela vojnu akciju protiv Ukrajine. To je razumljivo", rekla je finska premijerka Sanna Marin.

Marin je za finske novine Helsingin Sanomat rekla: "Pitanje je, ako Rusija prijeđe granicu, jesmo li sami ili s drugima?"

Rusija zaprijetila Finskoj i Švedskoj

Finska dijeli dugu kopnenu granicu s Rusijom, duljine oko 1300 km. Dvije su zemlje vodile kratak, ali krvavi rat oko nje između 1939. i 1940. godine u kojem je Finska nanijela velike gubitke sovjetskim snagama.

Rusija je zaprijetila i Švedskoj i Finskoj, arktičkim susjedima Moskve, "vojnim posljedicama" ako uđu u NATO. Obje su zemlje odbacile svako uplitanje Rusije u njihovu vanjsku sigurnosnu politiku.

Većina Finaca podržava pridruživanje NATO-u, prema anketi objavljenoj u ponedjeljak. Prema istraživanju - 53 posto Finaca podržalo je pridruživanje svoje zemlje vojnom savezu, 28 posto se protivilo tome, a 19 posto njih nije sigurno.

Dramatična promjena

"Potpuno povijesni i izniman rezultat", rekao je Charly Salonius-Pasternak, viši znanstveni novak na Finskom institutu za međunarodne poslove. "Promjena je dramatična", dodao je. Anketa je od 23. do 25. veljače anketirala 1382 ispitanika u dobi od 18 do 80 godina.

Siječanjska anketa na istu temu koju je objavio list Helsingin Sanomat imala je potpuno drugačije rezultate sa samo 28 posto građana za pridruživanju NATO-u i 42 posto protiv pridruživanja.

"Jedina značajna stvar koja se promijenila jest da je Rusija napala susjednu zemlju koja nije članica NATO-a", rekao je Salonius-Pasternak. Iako ni Finska ni Švedska nisu članice NATO-a, obje su zemlje partneri zapadnog vojnog saveza, piše Daily Mail.

Suočeni sa zahtjevima Moskve da se NATO ne širi prema istoku, Helsinki i Stockholm odbacili su svako rusko uplitanje u njihovu sigurnosnu politiku.

Distributeri ukidaju prodaju ruskih proizvoda

Kao još jedan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Alko, finski državni distributer alkohola, skinuo je votku i druge ruske proizvode s polica u ponedjeljak. "Situacija u Ukrajini je šokantna i mi smo je ozbiljno shvatili", navodi glasnogovornica Anu Koskinen, najavljujući obustavu prodaje u trgovinama i online.

Mjera će utjecati na oko 30 ruskih proizvoda, većinom votku, od ukupnog zaliha od 11.000 artikala. U susjednoj Švedskoj, državni alkoholni monopol Systembolaget također je najavio da će zaustaviti prodaju ruskih proizvoda.

Vjeruje se da je Vladimir Putin napao Ukrajinu nakon što su zapadne zemlje raspravljale o ideji da se ta zemlja pridruži NATO-u, zbog straha da bi mogla završiti s američkom vojnom nazočnošću na pragu. Sličan potez Švedske ili Finske potencijalno bi mogao izazvati njegov bijes.

Više o ratu u Ukrajini pročitajte >>OVDJE.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju