Europska komisija je donijela tri nacrta zakonodavnih akata o kloniranju životinja i o novoj hrani koji će omogućiti pravnu sigurnost u tom području. Dva prijedloga zabranit će korištenje tehnike kloniranja u EU-u za domaće životinje i uvoz tih kloniranih životinja. Stavljanje u promet hrane dobivene od kloniranih životinja također će biti zabranjeno. Tim prijedlozima želi se riješiti pitanje dobrobiti životinja i druga etička pitanja povezana s korištenjem te tehnike, priopćila je EK.
Pročitajte i ovo
Nacrt zakonodavnog akta o novoj hrani revidira postojeću Uredbu o novoj hrani kako bi se poboljšao pristup nove i inovativne hrane tržištu EU-a i istovremeno održala visoka razina zaštite potrošača. U EU-u neće se vršiti kloniranje u svrhu uzgoja domaćih životinja i dok god je dobrobit životinja u pitanju, takve se klonirane životinje neće ni uvoziti.
'Nacrtom prve Direktive predviđa se privremena zabrana korištenja tehnike kloniranja na domaćim životinjama i zabrana stavljanja na tržište živih klonova životinja te klonova životinjskih embrija. Nacrtom druge Direktive onemogućuje se stavljanje na tržište EU-a hrane kao što su meso ili mlijeko dobiveni od kloniranih životinja', istaknuli su u izvršnoj instituciji EU-a.
Jakovina: To su laži i neistine! Imat ćemo odličan program
No, u Komisiji ističu da kloniranje neće biti zabranjeno u svrhu istraživanja, očuvanja rijetkih pasmina i ugroženih životinjskih vrsta niti za korištenje životinja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i medicinskih uređaja kada je korištenje te tehnike opravdano.
U skladu s nacrtom Uredbe, nova hrana prolazila bi jednostavniji, jasniji i učinkovitiji postupak odobrenja koji bi bio centraliziran na razini EU-a, što bi sigurnoj i inovativnoj hrani omogućilo da brže stigne na tržište EU-a. Nova hrana termin koristi za hranu koja se nije u znatnoj mjeri koristila u EU-u prije svibnja 1997., tj. prije nego što je trenutačno važeća Uredba stupila na snagu, a posebno za hranu proizvedenu korištenjem novih tehnika i tehnologija kao što su nanomaterijali.
Posebne odredbe predviđene su također za hranu koja se još ne nalazi u prometu u EU-u, ali koja se već sigurno koristi u zemljama koje nisu članice EU-a. Tako bi nastao uravnoteženiji sustav i pozitivna okolina za trgovinu.
Ostale institucije EU-a, uključujući Europski parlament i Vijeće, razmotrit će Komisijine nacrte zakonodavnih akata i dati svoje mišljenje o njima. Trenutačno se procjenjuje da bi ti nacrti zakonodavnih akata mogli stupiti na snagu najranije 2016. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
