Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Borba protiv lažnih vijesti

Europska komisija traži veću potporu kvalitetnom novinarstvu

Ilustracija: Thinkstock
Ilustracija: Thinkstock
U sklopu borbe protiv lažnih vijesti Europska komisija traži od zemalja članica da pojačaju potporu kvalitetnom novinarstvu i najavljuje da će tijekom ove godine objaviti poziv za prikupljanja prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija, koji rade na temelju podataka.

U svrhu promicanja kvalitete i raznolikosti informacija, "Komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija, koji rade na temelju podataka", objavila je prošli tjedan Europska komisija.

Lažne vijesti - sigurnosna prijetnja društva

Pročitajte i ovo Zoran Milanović Facebook objava Milanović: "Kao svaki ugroženi diktator, Plenković medije proglašava neprijateljima" Dron za zaprašivanje komaraca Centar za kontrolu Protiv njih se bore i dronovima, ali konačni udarac komarcima će zadati - komarac

Povjerenik Europske komisije zadužen za sigurnosnu uniju Julian King kaže da lažne vijesti predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju društvu.

"Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu sigurnosnu prijetnju našem društvu. Subverzivna upotreba pouzdanih kanala za širenje destruktivnog i razornog sadržaja zahtijeva lucidan odgovor koji se temelji na većoj transparentnosti, sljedivosti i odgovornosti. Internetske platforme čeka važna uloga u sprečavanju neprijateljske zloupotrebe njihovih infrastruktura te zaštiti njihovih korisnika i društva", rekao je King.

Pozivi za potporu i jačanje kvalitetnog novinarstva koje se zasniva na podacima, dio je širih nastojanja Komisije u borbi protiv dezinformiranja na internetu, koja, među inim, uključuju promicanje medijske pismenosti i pružanje potpore neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica, kao i izradu kodeksa ponašanja na razini EU-a protiv dezinformacija.

Važna uloga internetskih platformi

"Dezinformacije nisu novo sredstvo političkog utjecaja. Nove tehnologije, posebno digitalne, omogućuju njihovo širenje putem interneta na načine koji ugrožavaju našu demokraciju i društvo. Budući da je povjerenje u internetskom okruženju lako izgubiti, a teško ponovno izgraditi, potrebno je zajednički s industrijom raditi na rješavanju tog problema. Internetske platforme imaju važnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja koje organiziraju pojedinci i države s namjerom da ugroze našu demokraciju", kaže potpredsjednik Komisije zadužen za digitalno tržište Andrus Ansip.

Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, većina ankteranih europskih građana kao najvjerodostojnije doživljavaju tradicionalne medije - radio, 70 posto, tv, 66 posto, tisak, 63 posto.
Najnevjerodostojniji izvor su informacija internetski izvori i web-stranice za videohosting, kojima vjeruje 26 odnosno 27 posto ispitanih.

Komisija je najavila da će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.

Ostale mjere koje Komisija predlaže u borbi protiv lažnih vijesti, između ostaloga, uključuju već spomenuti kodeks ponašanja, zatim, osiguranje transparentnosti u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, uvođenje mjera za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova, stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenica koja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u, kao i stvaranje sigurne europske internetske platforme o dezinformiranju s pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.

Komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom će se izvješću razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje predloženih mjera. (Hina)
 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene