Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživanje planeta Marsa započelo je zapravo još od izuma teleskopa u 17. stoljeću, no u 20. stoljeću, čovjek se tek počeo približavati Crvenom planetu i njegovoj opustošenoj površini.


Cilj svih misija zapravo je više manje uvijek bio isti - pronaći bilo kakve tragove i dokaze postojanja života. Misija je bilo uistinu mnogo, no znate li doista koliko? Nisu sve misije na Mars bile uspješne, a najnoviji primjer je ruska svemirska letjelica Fobos-Grunt, koja je neslavno završila nakon što nije uspjela izaći iz Zemljine orbite.

Vezani članci Blaženka Divjak (Foto: Borna Filic/PIXSELL) Ministrica Divjak potpisala sporazum s ESA-om i poručila: "Ovo je lijepa priča" Slika nije dostupna 'Prvog čovjeka na Mars neće poslati NASA, ESA, Rusi, ili Kinezi'

>> Curiosity za dva tjedna stiže na Mars!

>> Ruski satelit pao u Tihi ocean

>> Nakon 520 dana 'misije' na Mars 'astronauti' izašli van

>> Ruski ciljevi do 2030. Mjesec, Mars, Venera i Jupiter

>> Mars One - reality emisija uživo s Marsa!

Slanje misija na Mars nije jednostavno i kao i za sve druge stvari koje radimo, tako postoji savršen trenutak za slanje misija na Mars sa Zemlje. To znači da se čeka kad su Planet Zemlja i Mars više manje poravnati, odnosno najbliži jedno drugom, kako bi se lansirala letjelica.

Otprilike svakih 26 mjeseci na Zemlji, otvori se jedan takav 'prozor' za lansiranje letjelica na Mars. Sva ostala lansiranja značila bi veliku potrošnju energije, odnosno gorica, a to je jednako neisplativo te nezgrapno.

NASA je imala najviše uspjeha u misijama na Mars, no oni nisu prvi počeli slati sonde prema Crvenom planetu. Bili su to Rusi, koji su 10. listopada 1960. godine započeli utrku na Mars lansiranjem sonde Mars 1M No.1. No, lansiranje te sonde u njihovom slučaju je prevelik izraz, jer se dogodio kvar i lansiranje je neuspješno završilo.

Kroz naredne dvije godine Rusi su pokušali još četiri puta, no sve bez uspjeha. Tek 5. studenog 1964. godine NASA je pokušala s Marinerom 3, ali je i njihova prva misija završila neuspješno već na lansirnoj rampi. No, 23 dana kasnije NASA uspješno lansira Mariner 4, koji 14. srpnja 1965. godine uspješno stiže do Marsa i radi prelet te na Zemlju vraća 21 fotografiju Crvenog planeta. To je ujedno i prvi uspjeh čovjeka u osvajanju Marsa.

Ukupno je poslano 45 misija na Mars, a od toga njih 26 je završilo neuspjehom ili samo djelomičnim uspjehom. Na Ruske pokušaje otpada čak 19 neuspješnih misija na Mars, odnosno niti jedna njihova misija na Mars nije bila u potpunosti uspješna. Time se mogu podičiti uvelike samo NASA, te ESA s dvije uspješne misije na Marsu.

Ne treba niti čuditi zašto u NASA-i imaju optimizma glede uspješnog slijetanja njihovog novog rovera Curiosityja na površinu Crvenog planeta. Od 21 američke misije na Mars, njih tek pet je završilo neslavno, što znači uspješnost od 76 posto. Taj bi postotak mogao i poboljšati ako Curiosity 5. kolovoza uspješno sleti na površinu Marsa.

U niže priloženim tablicama pogledajte koje su sve misije kretale prema Marsu te koje su bile uspješne, a koje nisu.

Misije 1960-1969

Misije 1970-1989

Misije 1990-1999

Misije 2000-2009

 

Misije 2010-2019