Pročitajte više o nekim od začuđujućih utjecaja koje neboderi imaju na nas te što bi mogli značiti u budućnosti.
10. Koliko zgrada zapravo može biti visoka?
Pročitajte i ovo
Najviša zgrada na svijetu nalazi se u Dubaiju. Neboder Burj Khalifa visok je 830 metara, no uskoro bi ga trebao prestići Jeddah Tower koji se gradi u Saudijskoj Arabiji i koji će biti viši od kilometra. Postoje planovi i za izgradnju jednog nebodera u Tokiju, čija bi visina iznosila 1700 metara. Logično je zapitati se - postoji li granica visine nakon koje više ne možemo graditi?
U jednom trenutku neboderi će morati prestati rasti. Zgrada može doseći bilo koju visinu ukoliko ima odgovarajuće široku bazu koja podržava cijelu strukturu. No zbog zakrivljenosti Zemlje, i baza i zgrada imat će svoja ograničenja. Po tvrdnjama inženjera koji su projektirali Burj Khalifu, moguće je izgraditi zgradu "koja će biti viša od najviše planine na svijetu". To zapravo znači da ako se riješe problemi vezani uz materijal, strukturu i oblik građevine, kao i uz utjecaje vremenskih uvjeta na zgradu, građevinari i arhitekti mogu izgraditi štogod poželimo.
Po postojećoj tehnologiji, najviša građevina koja bi se mogla izgraditi dosegla bi visinu od 4 kilometra te bila 6 kilometara široka u bazi. Koncept nazvan "X-Seed 4000" zorno predočuje mogući izgled takvog objekta. Njegova struktura u obliku planine hipoteteski bi mogla primiti milijun ljudi. Arhitektonski planovi za izgradnju ove građevine postoje, no problem je golemi trošak radova - procjenjuje se da bi sve skupa koštalo preko 1,4 bilijuna dolara, što je iznos koji će malo tko biti spreman platiti.
9. Nebodere ljudi grade već stoljećima
Riječ "neboder" skovana je prije gotovo stoljeće i pol. No, oni su postojali i daleko ranije. Neboder je službeno definiran kao vrlo visoka zgrada u kojoj je moguće stalno prebivati. Generalno pravilo jest da se visoka zgrada mora uzdizati iznad ostalih građevina u svojoj okolini da bi se mogla nazvati neboderom.
Krajem 19. stoljeća gotovo sve zgrade koje su imale više od deset katova bile su smatrane neboderima. Kasnije su dodani i drugi uvjeti, primjerice da više od polovice nebodera mora biti nastanjeno. Stoga piramide nisu neboderi jer su služile kao grobnice, a ne za življenje.
Prolomejska dinastija izgradila je u 3. stoljeću pr. Kr. svjetionik u Aleksandriji. Bio je visok 135 metara, a uz svoju primarnu namjenu imao je i čak 364 sobe te nekoliko galerija za posjetitelje. Po tim karakteristikama nije bio samo toranj, već i urbana zgrada.
Godine 516. dovršena je kineska Yongning Pagoda, hram visok 137 metara. Iako danas više ne postoji, povijesni ga zapisi opisuju kao palaču s više od 1000 soba. S obzirom na sve ove činjenice, možemo reći da je pojam "neboder" možda moderan, no izgradnja visokih građevina i nije tako nova pojava.
8. Potpuna suprotnost neboderima - zemljoderi!
Goleme građevine ne grade se samo na površini Zemlje - one mogu biti izgrađene i ispod površine te se tada nazivaju "zemljoderi". I neboderima i zemljoderima zajedničko je da mogu primiti cijele zajednice stanovnika.
Otkad je Mexico City ograničio visinu novih zgrada u centru grada na osam katova, tvrka BNKR Arquitectura odlučila je dizajnirati zemljoder, koji bi se nalazio točno ispod glavnog gradskog trga.
Podzemna zgrada trebala biti imati 65 katova u dubinu te bi nalikovala preokrenutoj piramidi. Sredina građevine trebala bi biti šuplja kako bi se omogućila ventilacija katova i parkova ispod površine zemlje. Najviši sloj bio bi prekriven staklom, na mjestu na kojem bi se trebao nalaziti pod gradskog trga.
Stručnjaci Sveučilišta Washington u St. Louisu planiraju izgraditi još jedan zemljoder u napuštenom rudniku u Arizoni. Sezao bi do 274 metra u dubinu Zemlje te bi sadržavao sve, od stanova do radnih zona. Gornji dio zemljodera imao bi kupolu sa svjetlarnicima.
7. Megavisoke zgrade utječu i na vremenske prilike
Poznato je da gradovi mijenjaju prirodnu ravnotežu jer se mijenjaju i nestaju flora i fauna koje su nekoć postojale na području koje je danas izgrađeno. Velike građevine usto mijenjaju i klimu u okolnom području.
Naime, neboderi zbog svoje visine mijenjaju strujanja vjetra. Njihov učinak ovisi o tome gdje su strujanja najveća, u podnožju zgrade, oko ili iznad nje. Kod zgrada koje su usko sabijene nastaju vjetroviti tuneli. Ako zgrada djeluje kao zid, vjetar se diže uvis i može ponijeti čestice zagađenja u atmosferu. One potom putuju nad regijom ili pak zaostaju iznad samih gradova. Stoga utjecaj nebodera na kvalitetu zraka može biti iznimno nepovoljan te ugrožavati ljudsko zdravlje.
Najzanimljviji je tzv. toplinski efekt koji neboderi imaju na okoliš. Materijali poput betona ili cigle, koji se koriste pri njihovoj izgradnji, iznimno dobro apsorbiraju Sunčevo zračenje i toplinu. Kada Sunce zađe, neboderi otpuštaju toplinu u svoju okolinu uzrokujući time visoke temperature u gradu čak i tijekom noći. S obzirom da se proces ponavlja svakog dana, gradovi su uvijek topliji od ostlih manje urbanih područja.
6. U budućnosti će postojati i "oceanoderi"
S obzirom na očekivani porast razine mora zbog globalnog zatopljenja, izgradnja prvih svjetskih "oceanodera" mogla bi se pokazati vrlo korisnom. Dosad su predstavljeni mnogi projekti za izgradnju građevina na vodi, ali jedan se među njima ističe: Aequorea.
Oceanoder Aequorea dizajnirao je i osmislio arhitekt Vincent Callebaut, kojem je primarni cilj bio riješiti problem gomilanja plastike u oceanima. Po priči koju je stvorio u ovoj strukturi, izgradnja Aequoreje odvija se u 2065. godini. Ljudi u tom trenutku prikupljaju plastiku i drugi otpad raspršen u moru i miješaju ih s emulzijom algi, čime se stvara vlaknasti materijal za 3D printere, uz pomoć kojih se može graditi. Oceanoderi poput Aequoreje trebali bi biti izgrađeni upravo od takvog materijala. Da, oceanoderi budućnosti trebali bi biti napravljeni od oceana smeća.
Ova futuristička građevina imala bi 500 metara u promjeru i protezala se do dubine od 1000 metara. U njoj bi moglo živjeti 20.000 ljudi. Većina strukture bila bi pod vodom, poput ledenog brijega, i imala bi divovske pipke koji bi je održavali stabilnom čak i u uvjetima jakog vjetra. Zgradu bi pokrivali hidroponski vrtovi, a hrana i ostali resursi dobivali bi se direktno iz okoline, čineći time cijeli kompleks samodostatnim.
5. Neboderi mogu uzrokovati potrese
Dokazano je kako potrese ne uzrokuju isključivo pomicanja Zemljine kore, već i neke ljudsje aktivnosti, primjerice rudarenje ili nuklearne eksplozije. No, nije tako poznato da ponekad potrese mogu izazvati i neboderi. .
Taipei 101 je 508 metara visok neboder u Tajvanu. Prije njegovog dovršetka 2003. godine, područje na kojem je izgrađen bilo je geološki tiho i nijsu zabilježeni primjertniji potresi. No već se za vrijeme izgradnje nebodera ispostavilo da se brojka mikropotresa utrostručila u odnosu na vrijeme prije izgradnje. Godinu dana nakon njegova otvorenja potres jačine 3,8 stupnjeva po Richteru zatresao tlo točno ispod Taipeija 101. Nekoliko mjeseci nakon prvog potresa dogodio se i drugi, nešto blaži (3,2 stupnja), na istoj lokaciji - ispod nebodera.
Naime, pri izgradnji ovog nebodera korišteni su materijali koji su ga trebali učiniti otpornim na potrese, ali su ujedno i velike težine. Čak 700.000 tona materijala od kojeg je izgrađen stvara veliki pritisak na tlo i na taj način pokreće potrese. Znanstvenici upozoravaju da će se težina građevine ubuduće morati ozbilnije uzimati u obzir pri izgradnji nebodera.
4. Vertikalni grad na nebu
Uz zemljodere i oceanodere, budućnos bi mogla donijeti još jedan tip nebodera - onaj koji bi postojao iznad oblaka. Iako se ideja možda čini vrlo apstraktnom, vjerojatnost lebdećih nebodera u budućnosti nije mala. U Clouds Architecture Officeu, u kojem rade i na projektima transporta u svemiru, osmislili su plan koji uključuje lebdeću zgradu na asteroidu koji bi bio preusmjeren u Zemljinu orbitu.
NASA je za 2020-e godine imala ozbiljan plan preusmjerivanja asteroida u orbitu. Po tom konceptu, plutajući nebeski neboderi bili bi vezani uz asteroide na 50.000 metara visine. Analemma toranj, kako se naziva taj projekt, napajale bi solarne ploče na samom vrhu građevine, a voda bi se dobivala izravno iz oblaka.
Ako ova (ili ovakva) zgrada ikada bude izgrađena, njen najniži dio koristio bi se za zabavu, dok bi se iznad njega uzdizao sektor s poslovnim i stambenim područjima, dok bi najviši dijelovi bili sačuvani za hramove i pogrebne prostore.
Maksimalna visina do koje bi ova zgrada mogla doseći bila bi 32 kilometra. Zgrada bi bila toliko velika i visoka da bi najviši katovi imali 40 minuta sunčeve svjetlosti više od najnižih, zbog zakrivljenosti Zemlje.
3. Neki neboderi mogu vas žive spaliti
Može li neboder postati oružje? Nažalost, da. Dizajn zgrade može slučajno pretvoriti neboder u mikrovalnu pećnicu, sposobnu teško ozlijediti ljude.
"Walkie-Talkie" neboder u centru Londona ima zakrivljenu, konkavnu površinu na jednoj strani. Kada se svjetlost reflektira na toj strani, njegovi prozori koncentriraju svjetlo u uski snop, što izaziva efekt kakav ima i korištenje povećala za paljenje neke točke. Sve što se nađe u toj svjetlosnoj zraki nebodera zagrijava se na 117 stupnjeva Celzija.
Godine 2013. neki su se dijelovi automobila koji je ondje bio parkiran potpuno rastopili, a sve zbog Sunčeve zrake koja se odbijala od nebodera. Osoba koja bi samo vrlo kratko vrijeme stajala pod takvom zrakom zadobila bi teške ozljede. Godine 2014. "Walkie-Talkie" je modificiran i svjetlost se sada disperzira pa pješaci koji prolaze mimo njega mogu biti sigurniji.
Iako je to najpoznatiji slučaj, nije i jedinstven. Vdara Hotel u Las Vegasu, koji su izgradili isti arhitekti kao i "Walkieja-Talkieja", imao je istu manu. U ovom slučaju opasnost je bila mnogo veća jer je smrtonosna sunčeva zraka bila usmjerena točno u vanjski bazen pa su mnogi gosti hotela zadobili teške opekline. Na kraju je problem riješen tako što su iznad bazena postavljeni golemi suncobrani.
2. Neboderi mogu biti izgrađeni za samo nekoliko dana
Trebalo je pet godina se izgradi Burj Khalifa, dok je za Empire State Building trebalo 20 mjeseci. Za takve ogromne strukture, ove građevine su podignute u vrlo kratkom vremenu. Ali, to i nije najbrže na svijetu. U Kini je neboder od 57 katova izgrađen u manje od tri tjedna.
Kineska tvrtka Broad Sustainable Building izgradila je neboder Mini Sky City u samo 19 dana! Zgrada visine 200 metara sagrađena je uz pomoću revolucionarne tehnike – modularne konstrukcije. Devedeset posto nebodera bilo je izgrađeno već u tvornici pa su radnici mogli sastaviti tri etaže dnevno.
Ista je kompanija 2011. Izgradila zgradu od 30 katova u samo 15 dana, koristeći jednaku tehniku. Struktura i izdržljivost ovih zgrada unatoč brzoj izgradnji nisu upitne – dizajnirane su da izdrže potres jačine 9,0 po Richteru.
Iz ove kineske tvrtke planiraju gradnju velikog nebodera, nazvanog Sky City, koji bi bio viši od Burj Khalife, a planirano vrijeme izgradnje bilo bi samo sedam mjeseci. Modularna konstrukcijska tehnologija širi se svijetom pa bismo uskoro mogli vidjeti ove "LEGO-nebodere" diljem svijeta.
1. Ako živite u neboderu brže ćete ostarjeti
Studije pokazuju da osobe koje žive na vrhu nebodera brže stare zbog fenomena ubrzanja gravitacijskog vremena. Zbog ovog fenomena, kada se odmaknemo od objekta velike mase, kao šo je Zemlja, vrijeme za nas brže prolazi.
Projektom Temps Atomique International zaključeno je da na visini od 30 metara vrijeme ide jednu pikosekundu brže nego na razini mora. Ukoliko osoba cijeli život provede na visini od 30 metara, ostarit će dvije milisekunde brže. Osoba koja cijeli život živi u vrhu nebodera ostarit će nekoliko sekundi brže od osobe koja živi u prizemlju, prenosi List Verse.
