Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Potpisivanje sporazuma službeno je obavljeno u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. Ovaj se pravni dokument posebno bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem BiH te je njime definirana podjela države po ključu - 51 posto teritorija pripalo je Federaciji BiH, a 49 posto Republici Srpskoj. Predviđeno je i formiranje Distrikta Brčko.


Prije 23 godine u vojnoj zračnoj bazi Wright Patterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, i time službeno okončan rat u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Vezani članci Milorad Dodik doveo harmonikaša na Predsjedništvo BiH - 3 Komšić: "Dodik je napredovao, od gusli Radovana Karadžića do harmonike"; Dodik: "Komšić i ja smo u njegovom kabinetu pili rakiju" Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman Grlić Radman zabrinut:"U BiH imamo eskalaciju političkih sukoba"

Na konferenciji su sudjelovali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman, a sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Warrena Cristophera. Uz njega, glavni američki posrednici bili su Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Potpisivanje sporazuma službeno je obavljeno u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. Ovaj se pravni dokument posebno bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem BiH te je njime definirana podjela države po ključu - 51 posto teritorija pripalo je Federaciji BiH, a 49 posto Republici Srpskoj. Predviđeno je i formiranje Distrikta Brčko.

Po ovom sporazumu Bosna i Hercegovina ustavno je i pravno uređena kao složena država, koju čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji i ovakvom svijetu, bolji mir i nije mogao biti postignut", izjavio je nakon svečanosti potpisivanja u Parizu Alija Izetbegović.

Jedna od posljedica ovog sporazuma jest i stvaranje prilično kompliciranog i skupog državnog aparata. Gotovo tri milijuna i 300 tisuća građana s pravom glasa bira tročlano predsjedništvo BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske te 512 zastupnika u čak 13 parlamenata.

To su predstavnički domovi Parlamenta BiH i Parlamenta Federacije, Skupština Republike Srpske i 10 kantonalnih skupština. Neizravno se bira i zastupnike u Domovima naroda Parlamenta BiH i Parlamenta Federacije. Na zadnjim izborima kandidirale su se 72 političke stranke i 39 neovisnih kandidata, a obilježili su ih prijepori oko hrvatskog člana Predsjedništva.

Naime, u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić pobijedio je protukandidata Dragana Čovića, iako su hrvatske stranke i brojne udruge te pojedinci upozoravali kako se Komšić treći put zaredom nameće mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su brojniji u Federaciji BiH. Po podacima Središnjeg izbornog povjerenstva u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 160 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasovalo oko 30.000 Hrvata.

I za kraj kao zanimljivost - pripadnici policije Republike Srpske u listopadu prošle godine pronašli su i zaplijenili originalnu verziju Daytonskog sporazuma koja je misteriozno iščezla iz ruku vlasti u Bosni i Hercegovini i za kojom se godinama tragalo.

Policija nije potvrdila identitet uhićene osobe koja je skrivala originalni primjerak povijesnog sporazuma kojim je okončan troipolgodišnji rat u BiH no mediji navode kako je riječ o bivšem članu osiguranja odnosno vozaču nekadašnjeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Dragana Kalinića.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju