Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ciparski parlament odbio je prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u svojim bankama ako želi dobiti europsku pomoć za spas od bankrota vrijednu 10 milijuna eura, javile su agencije.


Rasprava, koja je bila odgođena u nedjelju i ponedjeljak, a još tijekom dana bilo je izgledno i da će se potpuno odustati od nje, održana je u iznimno napetom ozračju koje vlada u toj otočnoj državi, a izgledi da prijedlog bude usvojen bili su minimalni jer su mnoge stranke najavile ili da mu se protive ili da neće sudjelovati u glasovanju.

Na kraju rasprave u parlamentu u kojem sjedi 56 zastupnika njih 36 glasovalo je protiv prijedloga, a 19 ih je bilo suzdržanih. Jedan zastupnik nije bio nazočan glasovanju. Predsjednik parlamenta Janakis Omiru na početku zasjedanja pozvao je zastupnike da kažu "NE ucjeni".

Vezani članci Kune, ilustracija (Foto: Pixsell,Igor Kralj) Štednja u Hrvatskoj veća od 205 milijardi kuna: Tim novcem mogu se vratiti tri četvrtine ukupnog javnog duga Slika nije dostupna Cipar: Prijedlog oporezivanja depozita u bankama vjerojatno pada

>> Cipar: Prijedlog oporezivanja depozita u bankama vjerojatno pada

"Odgovor može biti samo - 'Ne ucjeni'. Tom se odlukom želi samo izvršiti racija na bankarska sredstva", dodao je Omiru, član socijalističke stranke Edek. "Imam osjećaj da će parlament odbaciti prijedlog", rekao je novinarima tijekom dana ciparski predsjednik Nikos Anastasiades. Na pitanje zašto, odgovorio je - "zato što osjećaju i misle da je to nepravedno i protivno širim ciparskim interesima".

Za slučaj da prijedlog ne prođe u parlamentu, EU je najavila da će blokirati obećanih 10 milijuna pomoći, što bi uzrokovalo propast tamošnjih banaka i onemogućilo državu da isplaćuje plaće, mirovine i podmiruje druge obveze. Zateknuti oštrinom reakcija s Cipra i iz svijeta, ministri financija eurozone u ponedjeljak su od ciparske vlade zatražili da od poreza izuzme štedne uloge do 100 tisuća eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da podigne stopu oporezivanja za veće račune kako bi namaknula potrebnu svotu.

Cipru je za stabilizaciju financija potrebno oko 17 milijardi eura, a europski prijedlog prvi put u povijesti zadire u neotuđivo pravo privatnog vlasništva i zahtijeva od Cipra da porezom na štednju osigura još 5,8 milijardi eura.

No Anastasiades je odbio taj zahtjev, napominjući da bi povećanje poreza na veće uloge ugrozilo ugled i poslovanje ciparskih banaka, a time i gospodarstvo u cjelini. Modificirani prijedlog vlade zato predviđa da se od poreza izuzmu ulozi do 20 tisuća eura, da se stopom od 6,75 posto oporezuju ulozi od 20 do 100 tisuća eura, a s 9,9 posto veći od 100 tisuća, iako se na taj način ne bi mogla prikupiti potrebna sredstva. "Ako ne možemo jamčiti da ćemo prikupiti više od 5,5 milijardi, to će se smatrati kršenjem dogovora i vjerojatno neće biti prihvaćeno", ocijenio je guverner ciparske narodne banke Panikos Demetriades.

"S više od 10 milijardi eura dolazimo do neodržive razine duga"

Nije jasno kako ciparska vlada namjerava popuniti prazninu koja će nastati, ali francuski ministar financija Pierre Moscovici već je rekao da eurozona ne može Cipru posuditi više od 10 milijardi eura, jer bi taj dug postao neodrživ. "S više od 10 milijardi eura dolazimo do neodržive razine duga", rekao je Moscovici novinarima u Parizu.

U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u utorak, a tako će biti i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je trgovanje u utorak i srijedu.

Anastasiades je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s njermačkom kancelarkom Angelom Merkel zatražio povećanje pomoći EU, a novi razgovor istih sugovornika najavljen je i za danas. U srijedu će se u Moskvu uputiti ciparski ministar financija Mihalis Saris kako bi pokušao dogovoriti produženje roka i ublažavanje uvjeta za otplatu 2,5 milijardi eura vrijednog kredita koji je Rusija Cipru odobrila 2011.

Putin prijedlog MMF-a nazvao nepoštenim i opasnim

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je prijedlog uvođenja poreza na štedne uloge građana nazvao "nepoštenim, neprofesionalnim i opasnim", između ostalog i zato što na Cipru mnogi bogati Rusi drže svoj novac. Po raznim procjenama, ruskog je novca na cipru između 15 i 30 milijardi eura, što znači da bi ruski vlasnici bankovnih računa novim porezom mogli izgubiti do tri milijarde eura.

Presedan zadiranja u "svetost osobne imovine" kao jedan od postulata zapadne demokracije, nije samo zgranuo Ciprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.

Bruxelles svim snagama nastoji prenijeti poruku da je Cipar jedinstven slučaj, jer je to jedina zemlja u kojoj vrijednost bankarskog sektora daleko premašuje vrijednost domaćeg gospodarstva i zasad nisu vidljivi znaci panike i masovnog povlačenja štednih uloga drugdje u Europi. Građane smiruju i političari pa je nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem ustvrdio da nema potrebe određivati sličan namet u drugim zemljama eurozone.

"Procjenjujemo da je opasnost od širenja kratkoročno ograničena. Nije baš vjerojatno da bi ovo bio model za druge zemlje članice Europske unije", rekao je u Frankfurtu izvršni direktor Deutsche Bank Anshu Jain. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju