Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Slovenski premijer Cerar izjavio je sinoć da njegova vlada razmišlja o zaoštravanju azilne politike.


Austrija je u petak ujutro počela postavljati žičanu ogradu dužine 3,7 kilometara neposredno uz granični prijelaz Šentilj/Spielfeld, kroz koji je od sredine prošlog mjeseca u Austriju propuštena većina od ukupno skoro 200.000 migranata i izbjeglica koji su prošli balkanskom rutom, objavili su u petak slovenski mediji koji se pozivaju na priopćenje austrijskog ministarstva unutarnjih poslova.

Vezani članci Slika nije dostupna HVALI SE ŽICOM 'Prvi sam predlagao postavljanje ograde, sad nas svi dobro razumiju' Slika nije dostupna PALA ODLUKA Cerar najavio podizanje ograde na granici s Hrvatskom

Austrija, koja je ogradu počela graditi nakon Slovenije, svoju mjeru također tumači potrebom bolje regulacije velikog izbjegličko-migrantskog vala koji se još ne zaustavlja, ali je odustala od gradnje 25-kilometarske ograde, o kojoj se ranije razmišljalo, prenose mediji.
O postavljanju ograde duž cijele granice sa Slovenijom u Austriji se ne razmišlja jer bi to, prema nekim izračunima, stajalo oko 1,5 milijardi eura, navode slovenski mediji.

Podizanje ograde u duljini 3,7 kilometara izravno kod graničkog prijelaza Spielfeld prva je faza koja će trajati dva mjeseca, rekao je s tim u vezi austrijski glavni direktor za javnu sigurnost Konrad Kogler, javila je agencija APA.

IZBJEGLIČKA KRIZA Švedska preplavljena migrantima, ponovo uvela carinske kontrole

Više slovenskiih analitičara ovih dana potez Cerarove vlade, koja se početkom tjedna odlučila za podizanje žice prema južnoj, schengenskoj granici, tumače zapravo kao komunikacijski potez, odnosno poruku izbjeglicama da više ne dolaze, jer je to uspjelo Mađarskoj, koja je nakon postavljanja ograde i prvih incidenata na granici s policijom te uvođenjem oštrijih kaznenih mjera za ilegalne prijelaze, skrenula izbjegličku rutu prema Hrvatskoj i Sloveniji. Ima i mišljenja kako Slovenija tu priliku koristi i za ukazivanje na stanje u kojemu Slovenija i Hrvatska, makar su obje članice EU-a, još nemaju granicu potvrđenu bilateralnim sporazumom niti arbitražnom presudom.

Slovensko "Delo" u petak, u glavnom komentaru o summitu EU-a na Malti, navodi da se politika dobrodošlice migrantima očito zaustavlja i da još ne uspijevaju pokušaji da se s Turskom postigne dogovor da ne pušta migrante u Europu.

Slovenski premijer Cerar izjavio je sinoć da njegova vlada razmišlja o zaoštravanju azilne politike, ali da nikako neće pristati na vraćanje migranata i izbjeglica kojima bi Njemačka uskratila azil, te željela vratiti u sigurne zemlje EU-a koje su migrante već registrirale, o čemu se nagađa nakon što je Njemačka ponovno počela s primjenom Dublinske uredbe.

"To nas još ne brine, ali ni u kojem slučaju ne bismo pristali na vraćanje migranata iz Njemačke u Sloveniju".

"Sasvim je jasno da su svi oni u Sloveniju ušli preko Hrvatske. Istina je da smo ih mi registrirali, ali smo to činili zbog dobre suradnje s Austrijom i zato što smo odgovorno postupali kao članica Schengena", kazao je u četvrtak navečer u razgovoru za Slovensku televiziju iz Malte, gdje je bio na summitu EU-a, slovenski premijer Cerar.

"Slovenija je pristala na određenu kvotu migranata koje će primiti u skladu s dogovorom o njihovu preraspoređivanju po državama članicama EU-a, ali na prisilno vraćanje ne možemo pristati, a to ne žele niti migranti", dodao je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook