Galerija
Dvadeset pet redarstvenika je ozlijeđeno, navodi se u priopćenju grčkog ministarstva unutarnjih poslova a najmanje su dva prosvjednika primljena u bolnicu zbog otežanog disanja, objavila je hitna medicinska služba.
Okršaji su izbili između policije i maskiranih mladića koji su se uspjeli ubaciti među prosvjednike i koji su gađali policajce predmetima pokušavajući srušiti ogradu parlamenta.
Interventne snage su uzvratile suzavcem, što je otjeralo mnoge prosvjednike koji su se gušili u dimu.
Skupina razbijača je zatim napala fotoreportere i snimatelja kojemu su uništili opremu, rekao je fotoreporter AFP-a.
Jedan je novinar zatražio liječničku pomoć u bolnici pošto su ga napali članovi neonacističke stranke Zlatne zore, doznaje se od stranih medija.
Vlada je priopćila da su "izgrede potaknuli ekstremisti, članovi Zlatne zore koji su pokušali ući u parlament".
"Napali su policajce drvenim letvama i palicama, ozlijedivši više desetaka ljudi koji su zatražili liječničku pomoć", priopćile su službe premijera Aleksisa Ciprasa.
Policija je na početku prosvjeda u podne procijenila da je na prosvjedu sudjelovalo 60.000 ljudi, a organizatori su pak rekli da ih je bilo više od 100.000.
Stranke u oporbi prema Ciprasovoj vladi, koje se protive dogovoru o makedonskom imenu, službeno nisu sudjelovale u prosvjedu, ali su poručile svojim članovima i pristašama da mogu doći kao privatne osobe.
Prosvjednici su došli iz svih dijelova Grčke kako bi prosvjedovali protiv sporazuma da se bivša jugoslavenska republike nazove Republikom Sjevernom Makedonijom. Mnogi Grci smatraju da ime Makedonija znači i polaganje prava na sjevernu pokrajinu njihove zemlje istoga imena.
Prespanski sporazum koji su potpisale vlade dviju zemalja deblokira put bivše jugoslavenske republike prema NATO-u i Europskoj uniji nakon što ga ratificira grčki parlament.
Lokalni stanovnici kažu da je skup u Ateni bio najveći zadnjih desetljeća daleko premašivši prosvjede protiv štednje ranijih godina.
Makedonski premijer Zoran Zaev je nastojao ubrzati put zemlje prema NATO-u i EU rješavajući desetljećima star spor o imenu s Grčkom nastao već proglašenjem neovisnosti Makedonije 1991.
Grčka se suglasila da dok se ne riješi spor oko imena njezin sjeverni susjed s dva milijuna stanovnika može nositi ime Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija pod kojim je primljena u Ujedinjene narode 1993.
Sporazum između dviju zemalja potpisan na obali Prespanskog jezera u lipnju 2018. pozdravio je kao uspjeh grčki premijer Cipras čija je lijevo-desna koalicija došla na vlast 2015. On je preživio glasovanje o povjerenju u parlamentu nakon što je manji koalicijski partner izašao iz koalicije zbog sporazuma o imenu Makedonije.
Sporazum sa Skopljem pokvario je odnose Ciprasove ljevičarske Syrize s desnom Neovisnom grčkom strankom, njezinim koalicijskim partnerom, koja je prigovorila uporabi imena Makedonija u dogovorenom imenu. (Hina)
