Riječ je 59. i dosad najvećem summitu NATO-a i najvećem skupu ikad održanom u Rumunjskoj.
Pročitajte i ovo
Sigurnosni kišobran
INFOGRAFIKA Članstvo u NATO-u košta milijune eura: Pogledajte tko ulaže najmanje i gdje je uopće Hrvatska
Geopolitička preslagivanja
Nemir se širi Europom: Oni su članica NATO-a i strahuju da su iduća Putinova meta
Osim summita 26 zemalja članica Saveza, održat će se i summit Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), u kojem su uz članice NATO-a još 23 partnerske zemlje, zatim summiti NATO-Rusija i NATO-Ukrajina te summit svih zemalja koje imaju vojnike u misijama pod vodstvom NATO-a.
Očekuje se šezdesetak predsjednika država ili vlada, a na skupu će prvi put sudjelovati i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednici Republike i Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader, koji će u Bukurešt doputovati u srijedu.
Bush, koji je u Bukurešt stigao iz Ukrajine, u srijedu će, prije početka summita, sudjelovati na konferenciji u organizaciji zaklade German Marshall Fund. Prema izvacima njegova govora, koje je objavila Bijela kuća, Bush će borbu protiv terorizma i misiju Afganistanu označiti kao glavne prioritete NATO-a.
"Ako mi smanjimo pritisak, ekstremisti će u Afganistanu uspostaviti svoje zone u toj zemlji, koje će korisititi za teroriziranje afganistanskog naroda i iz kojih će prijetiti nama", stoji u govoru koji bi Bush treba u srijedu izgovoriti. Američki predsjednik pozvat će i Moskvu da se "pridruži naporima kako bi se obranila i Rusija i Europa i Sjedinjene Države od prijetnji koje nas sve mogu pogoditi".
Summit počinje u srijedu navečer radnom večerom šefova država ili vlada na kojoj će se razgovarati o misijama NATO-a u Afganistanu i na Kosovu te o proširenju Saveza.
Odluku koje će od triju zemalja dobiti pozivnicu, čelnici NATO-a donijet će drugi dan summita, u četvrtak prije podne. Odmah nakon donošenja odluke, izaslanstva pozvanih zemalja pridružit će se sastanku čelnika NATO-a.
Uz Hrvatsku, pozivnicu će po svemu sudeći dobiti i Albanija, dok oko Makedonije još postoji neizvjesnost zbog spora s Grčkom oko službenog imena te zemlje.
Uoči summita NATO-a Grčka je u utorak ponovno upozorila da će uložiti veto na ulazak Makedonije u Savez jer dvije zemlje nisu postigle kompromis oko imena.
Grčka tjednima prijeti da će, ako zajedno s Makedonijom ne pronađe prihvatljivo rješenje kroz pregovore pod okriljem UN-a, uložiti veto na ulazak Makedonije u NATO.
"Održali smo dug sastanak oko Bukurešta ... stajalište Atene je poznato i razgovaralo se u parlamentu sa svim liderima oporbenih stranaka", kazala je grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakojanis.
I dok oko triju zemalja jugoistočne Europe u NATO-u nemaju dvojbi, osim bilateralnog problema Makedonije i Grčke, na summitu čelnike Saveza očekuje pitanje primanja Gruzije i Ukrajine u Akcijski plan za članstvo (MAP), oko čega ni izbliza nema suglasnosti.
S jedne strane, Sjedinjene Države, Kanada i nove članice koje su nekada bile u sastavu Varšavskog ugovora, snažno zagovoraju ulazak tih zemalja u MAP, što se smatra predsobljem za ulazak u Savez. Na drugoj strani, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Španjolska i Italija ističu da za to još nije vrijeme, smatrajući da treba pokazati više razumijevanja za stajališta Rusije, koja ne želi okružena članicama NATO-a.
Uz proširenje, jedna od glavnih tema bit će i misija u Afganistanu, najveći angažman NATO-a u njegovoj povijesti i prvi izvan euro-atlantskog prostora. Uspjeh misije u Afganistanu smatra se jednim od ključnih čimbenika za budućnost Saveza, koji se nakon završetka Hladnog rata stalno transformira kako bi odgovorio novim sigurnosnom izazovima.