Vlada na primjerima obnova drugih država, pa čak i iz iskustava iz nedavne hrvatske prošlosti, očito nije ništa naučila. Ono što je trebalo biti brzo, jednostavno i jasno, postalo je neprovedivo. Zbog toga je Matea Ćorić, reporterka Dnevnik Nove TV, istražila koji su primjeri dobre prakse obnove.

Galerija


Obnova talijanskog grada L'Aquila, koji je prije 12 godina pogodio potres od 6,3 po Richteru, stajala je gotovo 14 milijardi eura. Talijani su u šest godina obnovili oko 5000 zgrada.

"Obnavljanje se vršilo po vrlo sličnoj metodologiji kao što se i kod nas planira. Međutim, tamo to kontolira jedno tijelo kroz kojeg prolaze svi ti projekti, sve te odluke tako da je to jednostavnije kad jedan tim stručnjaka to ima pod kontrolom", rekao je Mario Uroš, profesor na Građevinskom fakultetu.

Tim stručnjaka oformljen je i u Dubrovačkom Primorju nakon potresa jačine 6 po Richteru koji je taj grad pogodio 1996. Najviše je nastradao Ston, a pet godina obnovljeno je 50 posto objekata. Uroš tvrdi da se nakon godine dana vidio napredak u obnovi.

"Je u smislu izrade projektne dokumentacije. Već su izvođači krenuli na teren i već su neke zgrade obnovljene. Međutim, treba uzeti u obzir da su to bile jednostavnije zgrade, jedan do dva kata, kamena gradnja", rekao je.

Najrazorniji potres koji je pogodio Dubrovnik dogodio se 1979. s epicentrom u Crnoj Gori jačine 7 po Richteru. Tada se prvo obnavljalo, a potom skupljalo papire. Zavod za obnovu Dubrovnika djeluje i danas.

"Imali ste tu centralnu vlast. Demokracija i društveno uređenje se ne mogu uspoređivati. Danas je sve kompleksnije i obnova zgrada je zahtjevnija, danas se mora raditi i neka energentska obnova. Gradnja novih kuća nije bila jednostavna, ali postojao je plan", rekao je arhitekt Marko Dabrović.

Zgrade u Zagrebu nakon potresa Nakon popisa stanovništva Zagrepčanima slijedi - još jedan popis: U planu je još od 2014., no potresi su ga konačno ubrzali

Martina Spajić Krovovi prokišnjavaju, pa im propada namještaj, strepe od zime i čekaju pomoć grada: ''Devetogodišnja kći je za rođendan imala samo jednu želju...''

Plan je postajao i 2014. za obnovu Gunje od poplava. Zakon je pripremljen za dva mjeseca, a od Europske unije je zatražena javna nabava po hitnoj proceduri. Od 3000 zgrada, država je direktno obnovila njih 1080.

"Do 15. kolovoza, do Velike Gospe iduće godine, je u biti 90 posto toga što je trebalo biti napravljeno bilo napravljeno. U tom vremenu smo se odlučili za model da dio pomažemo financijski na način da su ljudi sami mogli u obnovu. Javne zgrade smo obnovili mi kao država", rekla je Anka Mrak-Taritaš, bivša ministrica graditeljstva.

Zagreb i Banovina o obnovi samo slušaju jer se politika spotaknula u birokratskoj šumi propisa i neprovedivog Zakona o obnovi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr