Rijeke se na karlovačkom području povlače u korito. Ali pojedine kuće pretrpjele su veliku štetu. ''Sve je uništeno dolje, namještaj, kuhinja, ormari prvi padaju u vodu. Jednostavno se nije moglo pumpati. Pokušavali smo koliko smo mogli, ali jednostavno nije išlo, dizali smo gore, ali sve je to teško kad je voda unutra'', priča Željko Katić iz Belajske Poljice.
Pročitajte i ovo
Karlovac je pak srećom obranjen. Štete na objektima prvi put nema. Veću štetu domaćinstvima spasile su box-barijere, no prije njihovog postavljanja svako izlijevanje vode u Karlovcu napravilo bi štetu od 30 do 50 milijuna eura. Prema izračunu Hrvatskih voda u proteklih 10 godina poplave su u Hrvatskoj napravile štetu od 2,6 milijardi kuna što je gotovo jedan Pelješki most.
No sve je to ništa prema godišnjem proračunu Hrvatskih voda. Prema dokumentu koji je usvojio Sabor u 2019. Hrvatske vode trebale bi uprihoditi 3,5 miljarde kuna. Potrošit će 3,2 milijarde te bi na kraju trebale završiti u plusu od 325 milijuna kuna.
Istovremeno na zaštitu od poplava troši se tek 700 milijuna kuna, a u unaprjeđenje sustava 200 milijuna kuna. No prvi čovjek Hrvatskih voda, Zoran Đuroković, tvrdi da novca nema: ''Treba održavati gotovo 60 tisuća kilometara vodotoka i kanala u Republici Hrvatskoj, 4100 kilometara nasipa više od 100 akumulacija i retencija. Zapravo našim sredstvima ne bismo uspjeli dalje nadograđivati sustave. Zato je potpora iz Europske unije, ključno je ta sredstva uspjeti, na neki način do njih doći''.
Obranu od poplava pak financira svaki vlasnik nekretnine ili najmodavac kroz četiri nameta. Vodni doprinos te naknade za uređenje, zaštitu i korištenje voda. Ukupno godišnje – 2,3 milijarde kuna.
No kamo taj novac ide, ako ga nema za nadogradnju sustava? Na plaće radnika godišnje ode više od - 173 i pol milijuna kuna. Na materijalne rashode zaposlenika - poput putovanja, naknade za rad na terenu, struju i benzin, telefone, najamnine, promidžbu i drugo - više od milijardu kuna.
''U Hrvatskim vodama radi oko 1000 ljudi. Još je 250, možemo reći, djelatnika koji se nalaze u hidrotehničkim objektima, to je vodočuvarska služba'', kaže Đuroković.
Nije tu kraj troškovima. 77,5 milijuna kuna pomoći ide općem proračunu, milijun i pol u BiH. Gotovo milijardu i pol kuna pak ide kao pomoć kreditnim i ostalim financijskim institucijama i društvima u javnom sektoru.
A što se tiče naknade šteta pravnim i fizičkim osobama. E za tu je stavku planirano, iz ove perspektive, malih - milijun i 600 tisuća kuna.
Evo kako je to izgledalo prije pet godina
Podsjetimo, Županjska Posavina i danas se prisjeća velikih poplava koje su prije pet godina uništile sela, ali i uzele dva života. Većina kuća je obnovljena, ali ne i gospodarstveni objekti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
