Prije deset godina, kada je razorni potres pogodio talijanski gradić L'Aquilu, čelni čovjek Državne uprave za zaštitu i spašavanje paradirao je pokazujući opremu, hvaleći se kako smo mi spremni, kako nas ništa ne može iznenaditi. Upravo zato u zakonu je postalo obvezno da svaka općina, grad, županija ima jasno razrađenu procjenu rizika od katastrofa. Da se točno zna tko što radi, tko je za što odgovoran. I onda se dogodi to što se dogodilo. Tragedija koja je potpuno razotkrila sustav.
Galerija
Nacionalni stožer oformljen je šesti dan od potresa. Na njegovo čelo postavljen je potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Prvi čovjek civilne zaštite nije bio premijerov izbor.
Vezani članci
Damir Trut, ravnatelj Civilne zaštite, na pitanje novinara o tome ne bi li bilo logičnije da je prvi čovjek civilne zaštite na čelu stožera na Banovini, odgovara: "Ja jesam kroz svoje snage zamjenik načelnika Nacionalnog stožera i samim time imam osobne i poslovne ingerencije u svim aktivnostima."
Trut ne smatra da je degradiran. "Ja sam zamjenik načelnika Nacionalnog stožera", ponavlja Trut.
Baš kao u Zagrebu 22. ožujka, na području Petrinje i Siska nije se dogodilo ništa što se nije predviđalo. Bilo je samo pitanje vremena kada će se dogoditi potres katastrofalnih razmjera. Kako bi se u tim situacijama pravovremeno i kvalitetno moglo reagirati, više od desetljeća zakonom je propisano da sve županije, gradovi i općine moraju imati procjene ugroženosti. Tada je na čelu državne uprave za zaštitu i spašavanje bio upravo Damir Trut.
"Donošenjem ovog dokumenta u Republici Hrvatskoj ćemo na relevantan način, znači da s potpuno ispravnim i konkretnim podacima, možemo izrađivati planove i provoditi aktivnosti sukladno tim procjenama", izjavio je Trut, ravnatelje DUZS-a 5. svibnja 2009.
Dokumenti koštali jedinice lokalne samouprave
"Vjerojatno je nekome bilo u interesu da se rade procjene i oštete proračuni na razini lokalnih samouprava", rekla je Tatjana Čumpek, povjerenica Nacionalnog sindikata policije za Ravnateljstvo civilne zaštite. "Ti opsežni dokumenti bitno su koštali jedinice lokalne samouprave, tj. njihove proračune. Je li to bilo potrebno? Nije", dodala je Čumpek.
Svi ti planovi i procjene postoje i danas. Za 428 općina, 127 gradova i 20 županija. Tko nema procjene, plaća kaznu, a tko ne poduzima ništa temeljem procjene ugroze - nikom ništa.
"Sve se to svodi na politizaciju, lokalni načelnik imenovat će nekog svog pajdu da je odgovoran za civilnu zaštitu, pajdo će napraviti planove otpornosti na krize, a kad dođe kriza, svi će stiltati, pajdo nije istreniran", smatra Gordan Bosanac.
Tvrtka otišla u likvidaciju
U ovom slučaju nije pajdo, nego kum. Slučajnost ili ne, jedno od prvih poduzeća koje je dobilo licencu za izradu procjena rizika još 2009. godine bilo je ono Trutova kuma.
Na pitanje novinara o tome, Trut je odgovorio: "Pa rade... Nekih 40 firmi u RH. Među njima i, evo, firma koju zovete moga kuma, je l'. Ona je radila prije nekoliko godina i, koliko sam čuo, već je 4,5 godina u blokadi, nakon toga je otišla u likvidaciju."
Poduzeće je danas likvidirano, a posao je, doznajemo nastavila kumova kćer, s novom tvrtkom. Trut o tome odgovara kako - zaista ne zna. Iako bi ovako kompromitirajuće saznanje negdje nekog stajalo funkcije, Trutu ništa nije sporno.
Na pitanje novinara smatra li da nema nikakvog sukoba interesa, da je to sasvim u redu, normalno, bez obzira što je bio na čelu DUZS-a, da njegov kum radi posao za državu, Trut odgovara: "Ne, nikakvog. On ne radi posao za državu, nego posao za lokalnu i regionalnu samoupravu. Niti jedan ugovor nema s državom.
Ja potpisujem rješenje koje mi povjerenstvo dostavi. Povjerenstvo je to koje odlučuje i ima li neka tvrtka sposobnost da to radi. Nakon toga oni pripreme rješenje, ja ga potpišem", dodaje Trut.
Kumstvo je, čini se, u Hrvatskoj nedodirljiva kategorija. No problem je ako kumske ili neke druge veze u konačnici utječu na učinkovitost sustava.
Stanje se donekle stabilizira
Ekipa Provjerenog otišla je do potresom pogođenog područja. Iako zemlja i dalje podrhtava, a ljudi su psihički slomljeni, stanje se donekle stabilizira. Sanacija traje, ali mnogi su i dalje bez krova nad glavom. A s vremenskim odmakom od tri tjedna gradonačelnici Petrinje i Siska istog su stava kao i prvog dana - bili smo prepušteni sami sebi.
"Kad pogledamo samo, oni koji su operirali u Petrinji su vatrogasci, Gorska služba spašavanja, vidi se tko je ustrojen", komentirao je to gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović. "Bila je to erupcija pomoći, jedna stihija", dodao je Dumbović.
Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček rekla je: "Organizirana su gradska društva Crvenog križa s volonterima, organizirana je i vojska. Sve ostalo je čista i teška improvizacija."
12 sati dok nisu stupili u kontakt
Dvanaest sati - toliko je trebalo da netko s državne razine stupi u kontakt s gradonačelnicom Siska. U tom su periodu, kaže, vatrogasci, komunalne službe i volonteri očistili ulice, a ljudi su smješteni u dvorane.
"Tu je onda nastao cijeli niz problema, od toga da smo poluprivatnim kanalima dolazili do njihovih brojeva, do toga da smo morali moljakati, do toga da su poslali jedan kamion madraca s podnicama u Petrinju, a nama su poslali okvire, pa smo onda rekli odite u Petrinju da makar oni dobiju čitave krevete.
Uglavnom, prvih sedam dana nas nitko i nije zvao - nikakvi stožeri, županijske priče, nikakva državna priča", objasnila je Ikić Baniček.
Uvjeravali da su spremni za katastrofe
Država je više od desetljeća uvjeravala da je spremna za katastrofe. Tri dana nakon što je L'Aquila sravnjena sa zemljom, u Hrvatskoj je održana pokazna vježba. Tada čelni čovjek Državne uprave za zaštitu i spašavanje samouvjereno je ustvrdio - nikakva katastrofa hrvatske službe ne može iznenaditi. "Spremni smo", kazao je Damir Trut 8. travnja 2009.
Tada je javnosti prezentirano sve čime Hrvatska raspolaže. Šatori, vreće za spavanje, robne rezerve, mehanizacija, oprema. Uvjeravalo se da su snage za spašavanje u slučaju katastrofe spremne osigurati privremeni smještaj za do 11.000 ljudi.
"Sam pokazatelj da smo spremni je i to što smo Republici Italiji ponudili pomoć svoje operativne snage, koje su bile spremne krenuti prema Italiji pomoći našim kolegama u tim aktivnostima koje oni rade", rekao je tada Trut.
Isplivale sve slabosti sustava
Sve slabosti sustava civilne zaštite, koji prema mišljenju mnogih postoji samo pro forme, već su došle do izražaja kod poplava u Gunji. Katastrofa ima jasnu definiciju - kada nesreća velikih razmjera pogodi dvije ili više jedinica lokalne samouprave.
"Mi smo ljudi koji su zatečeni kada je 10 centimetara snijega, a kamoli katastrofa", smatra petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović.
"Moja je ocjena, odnosno stav da ne postoji civilna zaštita u Hrvatskoj, ona postoji pro forma na papiru", rekao je Gordan Bosanac.
Upozoravali su na to tada, kao i danas, ljudi iz samog sustava. "Lokalnu razinu ne možemo prozivati. Čim je katastrofa, a imamo točno u zakonu definirano što je katastrofa, tada se aktivira viša razina upravljanja", objasnila je Tatjana Čumpek, povjerenica Nacionalnog sindikata policije za Ravnateljstvo civilne zaštite. "Vlada poduzima na terenu sve što je potrebno da bi civili bili zbrinuti", dodala je Čumpek.
Građani i navijači brži od državnih službi
Sada su se, uz iznimku vojske i HGSS-a, građani i navijači organizirali brže i bolje od državnih službi. Njihova pomoć bila je brza, konkretna i vidljiva, fizička i materijalna. Umjesto zahvalnosti dobili su packu šefa Civilne zaštite da rade kaos. Kritika je stigla baš od onih koji su ih trebali koordinirati.
"Država je trebala organizirati punktove gdje će ih prihvatiti, gdje će ih rasporediti i gdje su najpotrebniji", objasnila je Čumpek. "Postoji državni plan reagiranja u velikim katastrofama razrađene aktivnosti, poplavama, potresima, svim incidentima na terenu. Je li tko čitao državni plan?" dodala je Čumpek.
A kako je koordinacija izgledala na terenu 10 dana poslije potresa oko podjele hrane. Damir Trut, ravnatelj Civilne zaštite, 8. siječnja ove godine kazao je: "Dobivali, svi su dobivali, većina tko je bio tu je dobio." Na pitanje novinara tko više neće dobivati pomoć kazao je: "Kriteriji se izrađuju, kad se izrade kriteriji, dobit ćete obavijest."
Šef civilne zaštite nije imao ni informaciju o prebacivanju štićenika domova za starije iz vojarne u Petrinji u domove u drugim županijama. "Ako su vas iz MORH-a obavijestili, to je valjda njihova informacija, ja nemam tu informaciju", rekao je Trut 8. siječnja.
"Mi imamo najnoviji centar za koordiniranje, a mi smo ministre poslali na teren. Kad ministre šaljete na teren, koja je poruka sustava? Da nema sustava", rekla je Tatjana Čumpek, povjerenica Nacionalnog sindikata policije za Ravnateljstvo civilne zaštite.
Sustav godinama u rukama iste osobe
Sustav, koji se doživljava tek kao slovo na papiru, godinama je u rukama iste osobe. Od 2005. godine, uz kratki izlet u privatni sektor, Damir Trut na rukovodećim je pozicijama Državne uprave za zaštitu i spašavanje, danas implementirane u sustav civilne zaštite.
Tek što je 2008. godine imenovan ravnateljem uprave, uslijedila je prva kaznena prijava zbog peglanja službene kartice.
Odgovor o prijavi koji se i danas prepričava
Njegov odgovor za Dnevnik Nove TV i danas se prepričava. "Vjerujem da je vrlo malo državnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj koji nemaju nikakvu prijavu, to je neka normalnost u našem društvu, svi su nekakve prijave dobili", kazao je Damir Trut, ravnatelj tadašnjeg DUZS-a, 9. svibnja 2008.
Kazneno je prijavljen i zbog sumnje u namještanje javne nabave oko razminiranja, a pod povećalom se našao i njegov doktorat na mostarskom Univerzitetu modernih znanosti. U Hrvatskoj mu je priznat, iako fakultet nije bio na popisu akreditiranih visokoškolskih ustanova u BiH.
No Trut unatoč svemu s čime ga se povezivalo u posljednjih 15 godina kaže da je čistog obraza. "Pa to je nešto prije 20 godina reagirao sustav, sustav je to pregledao i to je odbačeno", kazao je ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Na pitanje o doktoratu odgovorio je: "Moj je doktorat službeno protokoliran. To je jedno, a drugo je da ja iz tog doktorata nemam nikakve uvjete, on nije uvjet za bilo što što ja radim."
Zovu ga "čovjekom čistih cipela"
Neki će reći i da je čistih cipela jer ga rijetko viđaju na terenu. Na pitanje novinara o tome da ga zovu čovjekom čistih cipela, Trut odgovara: "Ne znam kako me zovu, moje cipele su kakvo je i vrijeme, negdje su čiste, negdje prljave, negdje pune blata, kako gdje."
Kamoli sreće da je doista tako, da sustav radi i funkcionira kako treba. Ali dojam je ipak da se doživljava pro forme. Uzalud tisuće stranica planova i procjena kao mrtvo slovo na papiru ako se operativno ništa ne poduzima.
A tko je tome kriv? Jer, doživjeli smo, 20 sekundi trešnje dovoljno je da na površinu izbaci sve manjkavosti sustava. Kao i ljudi koji ga vode.
Emisija koja svakog četvrtka mijenja društvo nabolje, Provjereno, kao i urednica i voditeljica Provjerenog Ivana Paradžiković, u utrci su za medijsku nagradu Zlatni studio u kategorijama Najbolja TV emisija i Najbolji TV voditelj/voditeljica.
Podržite ih svojim glasom, a kako to učiniti saznajte ovdje.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
