Postoji li poslovni optimizam? Evo koje su prognoze za rast gospodarstva u Hrvatskoj

Jedna od njih je i Hrvatska, koja svoju ekonomiju pretežno temelji na turizmu. Za nas je ta djelatnost osnovni element nacionalnih razvojnih strategija, na kojemu se gradi ekonomska obnova zemlje. No sada vidimo koliko je malo dovoljno da se ovaj za nas glavni izvor prihoda ugasi.

„Ova kriza pokazala je ono što već godinama govorimo, da je hrvatsko gospodarstvo slabo diverzificirano te s najvećim postotkom deviznoga prihoda od turizma u odnosu na BDP u EU-u. Naime, devizni prihodi od turizma dosežu 19-20 % BDP-a, što je više nego i u jednoj drugoj državi EU-a“, rekao nam je Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize iz Hrvatske gospodarske komore.

Pročitajte i ovo Tko je uspio u koronakrizi? Znaju li hrvatski poduzetnici poslovati digitalno?

Pročitajte i ovo Jači nego ikad Nakon scenarija iz noćne more, hrvatski izdavač nastavio posao o kakvom nije mogao ni sanjati

„Upravo industriju možemo navesti kao djelatnost kod koje postoji veliki prostor za razvoj s obzirom na to da je prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila 9 % manja u odnosu na onu iz 2008. godine“, dodao je Savić.

Usporedbe Hrvatske s drugim članicama Europske unije neprestano se povlače, sve s ciljem kako bi se vidjelo što radimo dobro, a što loše te što od njih možemo naučiti. Tako je Hrvatska gospodarska komora pratila mjere koje su druge države članice EU-a donosile za pomoć gospodarstvu u trenutku kada se pojavila pandemija koronavirusa.

Donesene mjere bile su najviše usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnost poduzeća, a u tom su smjeru išle i naše mjere, koje su na razini Europske unije donesene među prvima. Upravo su one pomogle našim gospodarstvenicima da lakše prebrode prvi val krize.

„Paket mjera za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta procjenjuje se na oko 30 milijardi kuna, od čega se pola toga iznosa odnosi na fiskalne učinke, a druga polovica na mjere kreditiranja poduzetnika putem HBOR-a i HAMAG-BICRO-a“, rekao je Zvonimir Savić i dodao: „Cijeli paket potpore čini oko 7 % BDP-a, što svrstava Hrvatsku na vrh EU-a po razini vrijednosti mjera, zajedno sa Švedskom Grčkom, Estonijom, Slovenijom, Austrijom i Maltom.“

Kako bi zaustavila negativni utjecaj koronavirusa na ekonomiju te olakšala članicama nošenje s posljedicama korone, Europska unija donijela je privremeni instrument pomoći zvan SURE. Riječ je o projektu putem kojeg će svakoj državi EU-a biti dostupno 100 milijardi eura financijske pomoći u obliku povoljnih zajmova s ciljem smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji, a pandemija koronavirusa upravo je to.

Poput ostalih, i Hrvatska se okrenula ovom instrumentu za pomoć jer nakon pet godina rasta zaposlenosti trendovi će se u ovoj, ali i idućoj godini zasigurno promijeniti. Koliki ćemo pad zaposlenosti bilježiti, ovisit će o epidemiološkoj situaciji, koja se mijenja iz dana u dan.

„Ministarstvo financija predviđa rast anketne stope nezaposlenosti sa 6,6 % 2019. godine na 9,5 % 2020. godine te pad do 9,0 % 2021. godine. Europska komisija istodobno Hrvatskoj predviđa nešto viši rast stope ove godine, do 10,2 %, a ovogodišnje pogoršanje na tržištu rada predviđa kod svih članica EU27“, rekao je Savić.

Ipak, nije sve tako crno. Iako su hrvatski gospodarstvenici u travnju ove godine bili prilično pesimistični, svibanj je donio neke nove mjere koje su brojni iskoristili. Poslodavcima su Vladine mjere financijske potpore uvelike pomogle kako bi zadržali svoje radnike i održali poslovanje, stoga prostora za optimizam ima.

„HGK pozdravlja nastavak provedbe mjera usmjerenih na pomoć gospodarstvu. Samo je za mjere očuvanja radnih mjesta, kojima se subvencionirala plaća s 3250 kuna u ožujku, a potom s 4000 kuna u travnju i svibnju, isplaćeno oko 5 milijardi kuna, prema više od pola milijuna korisnika, odnosno zaposlenika firmi koje su u problemima“, kazao je Zvonimir te dodao: “To je znatno pridonijelo očuvanju razine zaposlenosti u Hrvatskoj. Naime, u svibnju je smanjen broj registriranih nezaposlenih za gotovo 1400, a u lipnju se taj pozitivni trend još intenzivnije nastavio.“

Iako je prognoziranje gospodarskog rasta nezavidan posao, sve institucije, bile one naše ili strane, to ipak rade kako bi se pripremile na ono što dolazi. Podatke i prognoze temelje na raspoloživim podacima, zbog čega već duži niz godina možemo uspoređivati naše statističke podatke s podacima Europske unije.

Svoje procjene dali su brojni, od Svjetske banke do Ministarstva financija, a svi se slažu u jednom – BDP će u ovoj godini bilježiti snažan pad, ali i snažan oporavak u idućoj godini, što je svakako razlog za optimizam.

„Kada se promatra približan prosjek procjena, čini se da bi pad BDP-a u ovoj godini mogao iznositi oko 9 %, a da bi u idućoj godini oporavak BDP-a trebao iznositi oko 6 %, što je u skladu i s prognozama HGK-a. To bi značilo da se iduće godine ne očekuje povratak na razinu iz 2019., ali bi već u 2022. godini situacija trebala biti osjetno bolja“, zaključio je Savić.