Doslovno preko noći morao se promijeniti način poslovanja. Svi poslovni procesi morali su se organizirati na drugačiji način u neizvjesnim trenucima u kojima su se upute i obavijesti primale gotovo iz sata u sat.
Pročitajte i ovo
Jedna od najgorih vijesti koja može zadesiti prehrambenu izvoznu industriju jest obustava protoka roba. Neko vrijeme nije bilo jasno kako će se ta djelatnost obavljati, ali u Podravki su znali – hrana i lijekovi moraju doći do potrošača.
''Vrlo brzo morali smo osigurati dovoljne količine hrane i lijekova da budu dostupne našim potrošačima i zato nije bilo puno vremena za razmišljanje što nam se događa, već isključivo za prilagođavanje situaciji, za reorganizaciju proizvodnje, za organizaciju onoga što je u tom trenutku bilo najvažnije. U samo nekoliko dana uspjeli smo korporativno-administrativne funkcije organizirati da rade od kuće, a logističko proizvodne funkcije organizirati na drugačiji način te ih pripremili da mogu raditi nesmetano i da se može nastaviti proces proizvodnje i dostave'', objašnjava Marinka Akrap, direktorica korporativnog marketinga i komunikacija Podravke.
Osim dostave u strane države i na police trgovina, Podravka je imala dodatni izazov u nastavku svog poslovanja zbog preporuke Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu da se iz kuće izlazi samo po ono najnužnije. Prepoznali su da građani ni u vrijeme koronakrize neće željeti biti bez omiljenih tradicionalnih proizvoda koje koriste sve generacije kućanstava te su osmislii projekt ''Pošiljka sa srcem'' i postavili ga da ''živi'' digitalno. Bila je to ideja i inicijativa predsjednika uprave Marina Pucara.
U suradnji s novom internetskom trgovinom Hrvatske pošte – Žuti klik osmisli su način kojim su postali dostupni svim građanima Hrvatske, a bez ugrožavanja zdravlja njihovih djelatnika ili građana kojima se dostavljaju paketi ''Pošiljka sa srcem''. Digitalna marketinška kampanja koja se u velikoj mjeri odvijala na Facebooku doprla je do goleme publike, a u prilog tome govori i nevjerojatno veliki broj narudžbi – u početku je interes građana bio toliki da u Podravki nisu stizali spakirati sve tražene pakete.
''Reakcije su bile izrazito dobre. Radilo se o cijenama koje su bile najniže tržišne cijene u tom trenutku i dali smo jedan dodatni poklon 'Pošiljka sa srcem', svima smo poklonili Lino Ladu da se malo zaslade u tim trenucima i vrlo brzo pokazala se potreba za uvođenjem novih paketa za 300 kuna. Nazvali smo ih 'Legende' i upravo se taj paket pokazao najtraženijim jer su u njemu bili najlegendarniji proizvodi koje Podravka ima'', rekla je Akrap.
''Pošiljku sa srcem'' kao marketinšku strategiju hvali i marketinški stručnjak Petar Pavić, koji kaže da je upravo to odličan primjer kako brendovi od kojih se možda ne očekuje da kroz digitalne kanale nešto promoviraju ili čak nešto prodaju mogu napraviti neku vrstu pozitivnog šoka i približiti se srcima potrošača, i to mlađima.
'Ja gledam koronakrizu kao možda novi start različitih brendova koji možda do sad nisu investirali u online kanale onoliko koliko je primjereno u današnje vrijeme. Online su odjednom su postali i distribucijski kanal i kanal prodaje, kao i medijsko-marketinški kanal za komunikaciju. Brendovi koji žele biti uspješni morat će shvatiti tu distinkciju koja je online povezana priča. Brend može postati popularan i uspješan na bilo kojem mediju, pa tako i samo online, ali realno je da kombinacija online i tradicionalnog uvijek pobjeđuje. Pametno pomiješani i osmišljeni kanali dat će najčešće najbolji rezultat'', objašnjava Pavić.
Jesu li hrvatski poduzetnici spremni na online poslovanje?
Online poslovanje ne znači samo imati dobru komunikacijsku strategiju koja se onda plasira putem različitih digitalnih kanala. Online poslovanje znači i na učinkovit način povezivati poslovne subjekte, omogućiti digitalnu transformaciju koja na jednostavniji, dostupniji, a često i jeftiniji način olakšava poslovanje. S tom mišlju vodila se i Hrvatska gospodarska komora, koja je prije tri godine pokrenula projekt Digitalna komora, kojemu je cilj unaprjeđivanje komunikacija i odnosa između HGK-a i njegovih članica.
Trenutačno ima sedam dostupnih e-usluga (e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocija te dodatna usluga e-pokreni poslovanje) te je digitalizirano izdavanje dokumenata koje HGK pruža u okviru javnih ovlasti, a gospodarstvenicima je omogućeno aktivnije sudjelovanje u kreiranju i promjeni zakonodavnog i regulatornog okvira.
''Digitalna komora projekt je koji radi iskorak u smislu bolje implementacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a to je nešto što je svima nama i kao poslovnim subjektima, i kao državnim institucijama, i komorama, i kao građanima neophodno za budućnost. Prepoznavši taj trend, uspjeli smo u trenutku putem digitalnih tehnologija svim svojim članicama omogućiti bržu komunikaciju, razmjenu mišljenja, kontakata putem naših udruženja i zajednica, o prijavama za određene evente koje mi organiziramo ili neke savjete iz segmenta, zakonodavstva i svega onoga što je neophodno. Također smo i omogućili nove distribucijske kanale za naše članice, OPG-ove, poslovne subjekte, obrte, koji mogu preko naše HGK Poveznice promovirati svoje proizvode i usluge'', objašnjava Sanja Šimić, direktorica u Centru za digitalnu transformaciju i strateški razvoj.
Ovo je trenutak koji je svima pokazao koliko su digitalne tehnologije važne. Iz Digitalne komore poručuju kako su oni koji su već imali digitalna rješenja bili bliže ciljanim tržištima i mogli su svoje proizvode i usluge brže ponuditi potrošačima. Ovo je trenutak u kojem se slomio taj prvi otpor gospodarstvenika, od kojih je većina i dalje odolijevala digitalizaciji. Sada je to određeni broj poduzetnika shvatio i Digitalna komora bilježi 30 do 50 novih korisnika dnevno.
''Možda nas je koronakriza potaknula da počnemo razmišljati drugačije. Sad se vraćamo u neko novo normalno, ali sada bismo trebali i početi raditi drugačije. Znači, svi mi zajedno i gospodarstvenici, a i HGK, trebali bismo potaknuti daljnje korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bismo poboljšali našu zajedničku komunikaciju, komunikaciju s državnim institucijama, ali i kako bi naši poduzetnici bili konkurentniji na domaćim i međunarodnim tržištima'', zaključuje Šimić.
