'Kardinal je bio veliki pastir i veliki kršćanin, čovjek izrazitog humanizma. Rekao bih da je takva bila sudbina kardinala Stepinca, morao je živjeti u dvije diktature koje su bile oprečne, ali su obje bile antihumanističke: najprije ustaški režim koji je naizgled ostvario san o autonomiji i samostalnosti, ali je u stvarnosti ta autonomija bila laž jer ju je Hitler iskoristio za svoje ciljeve', rekao je Papa.
Po njegovim riječima, blaženi kardinal Stepinac to je vrlo dobro shvatio te je branio pravi humanizam od tog režima, braneći Srbe, Židove, Rome. 'Recimo da je pokazao snagu istinskog humanizma, čak i pateći. Uslijedila je suprotna diktatura komunizma u kojoj se opet borio za vjeru, za božju nazočnost u svijetu, za istinski humanizam koji ovisi o božjoj nazočnosti: samo ako je čovjek božja slika, humanizam cvjeta. To je, recimo, bila njegova sudbina: boriti se u dvije različite i oprečne borbe. I upravo u toj borbi za istinskim, suprotno duhu vremena, za istinskim humanizmom koji potječe iz kršćanske vjere, on predstavlja velik primjer ne samo za Hrvate nego za sve nas', istaknuo je Benedikt XVI.
Treći put u Hrvatskoj
Papa je također rekao da je bio dvaput u Hrvatskoj. Prvi put na pogrebu kardinala Franje Šepera, njegovog prethodnika u Kongregaciji za nauk vjere i velikog prijatelja, zato što je bio i predsjednik Teološke komisije, čiji je Papa bio član, a drugi put na poziv Šeperova posebnog tajnika Velimira Čapeka.
'Upoznao sam njegovu dobrotu, njegovu inteligenciju, njegovo rasuđivanje, njegovu radost. To mi je dalo ideju o tome kakva je zapravo Hrvatska, zato što je on bio veliki Hrvat i veliki Europljanin. Drugi me put pozvao njegov posebni tajnik Čapek, također veoma radostan i veoma dobar čovjek, na simpozij i slavlje u jednom marijanskom svetištu. Ondje sam doživio pobožnost naroda koja je veoma slična onoj u mojim krajevima. Bio sam veoma sretan vidjevši to utjelovljenje vjere: vjere koja se živi srcem... Tako sam vidio i doživio Hrvatsku s njezinom tisućljetnom katoličkom poviješću, uvijek veoma blisku Svetoj Stolici... Vidio sam da postoji veoma duboko bratstvo u vjeri, u volji da se služi Bogu zbog čovjeka, u kršćanskom humanizmu. U tom smislu, čini mi se, postoji prirodna veza u tom pravom katoličanstvu koje je otvoreno svima i koje preobražava svijet ili ga želi preobraziti u skladu sa Stvoriteljevim zamislima', rekao je Papa. (Hina)
