Đapić: 'Što će nam NATO i čemu EU?'

'Ako saveznici, prije svega SAD, nisu sposobni zahtjeve Slovenaca svesti u okvire normalnog međunarodnog ponašanja, ni u razumne okvire međunarodnog prava, postavlja se logično pitanje što će nam NATO i čemu EU', kazao je Đapić uz burnu podršku više od tisuću izaslanika HSP-ovih podružnica iz cijele Hrvatske. Naglasio je da hrvatski vojnici ne trebaju riskirati u misijama NATO pakta dok se Slovenski vojnici junače 'za plotom u Deželi i na Svetoj Geri'. Đapić smatra da bi se Hrvatska, ne postane li u travnju punopravna članica NATO-a, trebala povući iz Afganistana. Dodao je neka tada Slovenci u Afganistanu zamjene Hrvate.

Pročitajte i ovo Panzerbrigade 45 Njemačka rasporedila prve vojnike u jednu NATO članicu: Za tri godine tamo će biti stalno prisutni Burno iznad Baltika Njemački borbeni zrakoplovi presreli rusku letjelicu

'Ako iskompleksirana politika hrvatskog susjeda uspjeva onemogućiti ambicije hrvatske političke elite u pogledu punopravnog članstva Hrvatske u EU, ne bismo li trebali razmisliti o povlačenju hrvatskog zahtjeva za pristup EU ili bar smanjiti strast za ulaskom u EU?', osvrćući se na pristupanje EU upitao se predsjednik HSP-a. Nerazumnim je ocijenio mišljenje da će se svi hrvatski problemi riješiti ulaskom u EU te istaknuo da HSP načelno podupire ulazak Hrvatske u EU, ali ne uz ponižavajuće uvjete.

Govoreći o Hrvatskoj kao 'karikaturalnoj demokraciji', nedopustivim je ocijenio sprječavanje svakog pokušaja problematiziranja dogme 'koja hoće reći da su hrvatski komunisti bili antifašisti'. 'Hrvatski komunizam kao nedemokratski totalitarizam nije se nimalo razlikovao od fašizma' rekao je dodavši da se on stjecajem povijesnih okolnosti našao na strani pobjednika. Osvrćući se na gospodarsku krizu, istaknuo je da je HSP prije petnaest mjeseci upozoravao na to što prijeti Hrvatskoj. Sadašnju situaciju u zemlji ocijenio je dramatičnom u gospodarskom, duhovnom i moralnom smislu. Smatra da bi Hrvatska trebala posegnuti za mjerama državnog intervencionizma i protekcionizma te spriječiti strane banke da dižu kamate u Hrvatskoj kako bi ih smanjile u svojim zemljama.

Naglasio je da država ne bi smjela držati sav svoj novac u stranim bankama, već bi cjelovito financijsko poslovanje trebala preusmjeriti u Hrvatsku poštansku banku i HBOR. Ocjenjujući da Hrvatska treba biti država političkih Hrvata i jednakopravnih državljana koji u njoj žive, Đapić je rekao da bi trebalo ukinuti tzv. pozitivnu diskriminaciju u zastupljenosti manjinskih predstavnika u Hrvatskoj pri državnim tijelima i javnim službama. Drži da se parlamentarna zastupljenost nacionalnih manjina može osigurati putem stranačkih izbornih lista. 'Jedini izuzeci mogu biti kada se govori o načelu reciprociteta, koliko ima hrvatskih zastupnika u srbijanskoj Skupštini, toliko može biti srpskih zastupnika u Hrvatskom saboru', rekao je Đapić.

Govoreći o predstojećim lokalnim izborima, naveo je da mjesna razina vlasti ne trpi oštra svjetonazorska razilaženja, već su na tom nivou važna podudarnost projekata HSP-a s projektima potencijalnih partnera. No, istaknuo je da te koalicije ne smiju otupiti cjelinu politike i ideologije HSP-a. Na konvenciji su predstavljeni kandidati HSP-a za gradonačelnike - Zagreba Antun Kljenak, Slavonskog Broda Marko Duspara, Siska Ivo Šimac te za župane u Šibensko-kninskoj županiji Gordan Barak, Virovitičko-podravskoj Zvonimir Šimić te Brodsko-posavskoj županiji Tomislav Vlajnić.

Usvojena je i deklaracija 7. konvencije HSP-a kojom se traži zaštita nacionalnih interesa i prirodnih bogatstava, a u kojoj se, između ostalog, traži i da jezik diplomacije u službenoj komunikaciji sa strancima bude isključivo standardni hrvatski jezik.