Hrvatska iz dana u dan prati zdravstveni karton nacije, sluša savjete, a građani su zabrinuti za svoje zdravlje. Na pitanje kolika je prijetnja virusa za osobno zdravlje pojedinca, samo njih 28 posto misli da je mala. 37 posto pak misli kako je prijetnja osrednja, a njih 35 posto da je velika.
Pročitajte i ovo
Dodajmo kako su za vlastito zdravlje više zabrinuti stariji, niže obrazovani i s manjim prihodima kućanstva.
Koronavirus velika je prijetnja i ukućanima, smatraju građani. I dok tek 26 posto to ne vidi kao problem, za 37 posto opasnost je osrednja, a isti broj ispitanika, 37 posto, smatra opasnost od virusa velikom.
Važno je napomenuti kako su za zdravlje ukućana više zabrinuti stariji, niže obrazovani i oni koji u kućanstvu imaju osobe starije od 65 godina.
Koronavirus već se reflektira na gospodarstvo koje ulazi u najveću krizu modernog doba. Većina građana, njih 77 posto, smatra da će pandemija negativno utjecati na osobne financije svakog građanina i njihovih obitelji. Tek 22 posto ne smatra da će pretrpjeti financijsku štetu, ali je i 1 posto onih koji u ovome vide priliku i misle da će i zaraditi.
Financijski udar na građane je neizbježan, a slijede li i otkazi? 4 posto ispitanika već je dobilo otkaz. Da će ga dobiti vrlo vjerojatno misli 19 posto građana, a njih 42 posto misli kako je to malo vjerojatno. 35 posto građana ne vjeruje da bi moglo dobiti otkaz.
Zanimljivo kako se zaposleni u privatnom sektoru puno više boje otkaza od onih koji plaću primaju iz proračuna.
Ako možda većina ne misli o otkazu, većina se pomirila s manjim plaćama i da će se to dogoditi misli 60 posto građana. Njih 25 posto misli da je to malo vjerojatno.
Ako možda većina ne misli o otkazu, većina se pomirila s manjim plaćama i da će se to dogoditi misli 60 posto građana. Njih 25 posto misli da je to malo vjerojatno. Istodobno 15 posto građana vjeruje da se tako nešto neće dogoditi.
Ovdje je zanimljivo da nema razlika kada se pita zaposlene o manjim plaćama, bilo da rade kod privatnika ili za državu. Očito i zaposleni u javnom sektoru očekuju manje plaće, ali ne i otkaze.
Koliko smo se mi promijenili, što smo to sve smanjili u našim životima? 96 posto građana smanjilo je druženja s prijateljima i rodbinom. Njih 96 posto više se ne rukuje. 88 posto građana smanjilo je odlaske u trgovine po namirnice, odnosno promijenilo životne navike. Odlaske iz grada, druženja u prirodi i na otvorenom smanjilo je 85 posto građana, njih 71 posto smanjilo je jednostavno izlaske na ulicu ili u dvorište. Istodobno 60 posto građana smanjilo je korištenje javnog prijevoza. Svaki drugi građanin, njih 53 posto, ne odlazi više na svoje radno mjesto, odnosno najmanje 700 tisuća radnika.
Tako smo u 2020. godini dobili neke nove navike pa 85 posto građana više pere ruke, a njih 67 posto češće dezinficira mobitele.
I na kraju, cijene u korona krizi. Samo 3 posto građana misli da su se one smanjile. Većina, 57 posto, ne vidi neke razlike u cijenama prije i sada, ali i 40 posto misli kako su one porasle.
Vidimo kako je ova kriza kao nikada prije promijenila naš život, naše navike. Koliko će sve to trajati zapravo ovisi samo o nama. Do tada ostaje nam slušati preporuke stručnjaka, a vidljivo je iz ovog istraživanja da se građani pridržavaju onoga što savjetuje Krizni stožer.
NAPOMENA
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 25. do 26. ožujka na telefonskom uzorku od 600 ispitanika.
