Koronavirus / Ilustracija
Koronavirus / Ilustracija Foto: Getty Images

Od početka pandemije bolesti COVID-19 u znanstvenim krugovima postoji nada kako će s vremenom jedna od varijanti koronavirusa postati najobičnija prehlada. Ugledni britanski virolog i predavač na sveučilištu Cambridge, dr. Chris Smith, tvrdi kako povijest i biologija možda imaju odgovore koji idu u prilog spomenutoj teoriji, posebno kada je u pitanju omikron-varijanta.


Omikron se, podsjeća dr. Smith u svojem autorskom tekstu za The Telegraph, prvi put pojavio prije malo više od mjesec dana u Južnoafričkoj Republici. Nulti pacijent je mladić sa simptomima netipičnima za COVID i postojeće varijante koronavirusa. Imao je bolove u grlu i bio je izrazito umoran. Možda se tom slučaju ne bi ni pridalo previše pažnje da istog dana nije u ordinaciju došlo sedam pacijenata s istim simptomima. Svi su poslani na PCR i tako je otkrivena nova varijanta koronavirusa, nešto kasnije nazvana omikron.

Ono što je izazvalo golemi val zabrinutosti otkriće je da nova varijanta koronavirusa ima jako puno mutacija, njih oko 50. Znanstvenike je najviše zabrinula činjenica da omikron ima genetski kod koji je jako usredotočen na šiljastu komponentu njegova vanjskog omotača. Naime, baš to je onaj dio virusa kojim se oni koriste za proboj u ljudske stanice. Odjednom pojava nove varijante virusa postaje golemi rizik za svijet i zvono na uzbunu.

Pandemija koronavirusa, ilustracija - 3 Stožer objavio brojke: I dalje bilježimo pad broja novih slučajeva, provjerite stanje po županijama

Thierry Baudet Političar COVID mjere uspoređivao s holokaustom, sud naredio da obriše objave: ''Necijepljeni su novi Židovi''

Istu paniku stvara i brzina slučajeva koji se počinju pojavljivati, piše dr. Smith. Nekoliko slučajeva začas se pretvorilo u oko 10.000 slučajeva na dan. Na temelju njegova zastrašujućeg genetskog profila neki su znanstvenici rekli kako bi ga trebalo nazvati ''O moj Bože'', piše dr. Smith. Novi je oblik virusa preko noći postao golema prijetnja zbog svojega zastrašujućeg genetskog profila. Strah da omikronove mutacije ugrožavaju postojeću generaciju cjepiva počinje prevladavati među znanstvenicima i oni kao primaran zadatak postavljaju pronalaženje odgovora na to pitanje.

Neočekivani preokret

Odjednom dolazi do preokreta. Unatoč velikom broju slučajeva, među cijepljenima, necijepljenima i onima koji su već preboljeli COVID intenzitet posljedica ipak se smanjuje. Udio ljudi s težim oblicima bolesti, kao i onih koji trebaju kisik, smanjuje se i znatno je manji nego što je bio u slučaju delta-varijante. Osim toga, pacijenti se brže oporavljaju, a i broj oboljelih među starijom generacijom znatno je manji. Prema dosadašnjim podacima iz JAR-a, stopa smrtnosti s omikronom je 0,5, dok je za deltu ona iznosila zabrinjavajućih tri posto.

Ipak, napominje dr. Smith, treba imati na umu da je još rano za dugoročne procjene posljedica, ali zakljućuje kako dosadašnji podaci djeluju ohrabrujuće. ''Možda dovoljno ohrabrujuće da se ozbiljno pozabavimo idejom da je to možda uvid u to kamo pandemija COVID-a u konačnici vodi: prema blažoj bolesti koja je podnošljiva neugodnost za sve, a ne smrtna kazna za neke'', zaključuje.

Kasnih 1800-ih patolog Theobald Smith pretpostavio je da bolesti s vremenom prirodno postaju blaže jer je to u interesu oba domaćina – čovjeka i virusa. Pretvara se u dobroćudniju bolest koju se lakše podnosi.

Smith je svoje teorije temeljio na kravama, ne na ljudima, ali kroz povijest smo imali dovoljno drugih primjera virusa koji su s vremenom postajali slabiji i manje agresivni - zašto onda to ne bi bio slučaj i s COVID-om.

Koronavirus / Ilustracija Koronavirus (Foto: Getty Images)

To se događa jer su virusi paraziti. Oni su zapravo zarazna, iako vrlo sićušna, vrećica gena. Bez nas nemaju dom, tako da za entitet koji postoji samo da bi se reproducirao pretjerana virulencija ponekad može biti ozbiljan udarac.

''Može li se to dogoditi s COVID-om? Doista, događa li se to s COVID-om? Je li se virus, suočen s mjerama koje poduzimamo, uključujući sve veći imunitet krda koji stvaramo cjepivima i ranijim preboljenjima, sada prilagođava u benignijem smjeru ili je omikron samo smetnja koja će na kraju nestati?'' pita se dr. Smith.

Odgovor je da bi mogao biti – i tu povijest može pomoći jer imamo snažne dokaze da se to dogodilo i prije, uključujući i jedan od ranih koronavirusa, koji još uvijek kruži i danas.

Godine 1890. svijet je zahvatila pandemija, a broj umrlih brzo je prešao milijun. Pripisana je gripi, ali posljednjih godina znanstvenici su spojili različite nizove dokaza koji sugeriraju da je umjesto nje uzrokovana tzv. goveđim koronavirusom. Ovaj virus, koji sada nazivamo OC43, prešao je na čovjeka vjerojatno na isti način na koji je i koronavirus u Wuhanu prešao sa šišmiša na čovjeka. Baš kao što su krajem 2019. godine u Wuhanu, gdje su urbanizacija, velika gustoća naseljenosti, tržišta žive hrane i vrlo mobilno i gusto povezano stanovništvo potaknuli eksplozivnu epidemiju, isti čimbenici izazvali su širenje goveđeg koronavirusa među prenaseljenim stanovnicima grada.

Prekrasan božićni dar?

Izvješće o epidemiji na 344 stranice koje je 1891. napisao dr. Parsons dokumentira zapanjujuće slične simptome kao COVID među oboljelima, pa čak govori i o postvirusnom sindromu, koji je jezivo sličan dugom COVID-u. Ističe se i iznimna ranjivost starijih osoba i onih s već postojećim zdravstvenim problemima, kao i relativna pošteđenost mlađih. 

Boris Johnson Velika Britanija u velikoj borbi s virusom, imaju više od 78.000 novozaraženih

Covid potvrda - 2 Uvođenje COVID potvrda pokazalo se kao pun pogodak u nekim zemljama, posebno kada je riječ o dvije skupine građana

Znanstvenici sumnjaju da je koronavirus iz 1890. godine, nakon što se brzo proširio među populacijom bez ikakvog imuniteta, ostavio za sobom krdo imunih preživjelih, koji su potom tijekom ostatka života povremeno ponovno dobivali virus kako im je imunitet slabio, a zatim su imunitet nadopunjavali novim susretima, navodi dr. Smith.

Sumnja se da se virus jednostavno povukao u bezazleniji, usput stekavši neke genetske promjene kako bi olakšao svoj opstanak među ljudima te postao jedan od četiri koronavirusa koji izazivaju prehladu i koje svi povremeno dobivamo od rođenja pa sve do smrti. A zahvaljujući razvijenom imunitetu nikada se od njega ozbiljnije ne razbolimo.

''To nam daje uvid u mogući smjer u kojem bi omikron mogao krenuti, kao i sama pandemija COVID-a. Ova varijanta je vrlo prenosiva - vjerojatno dvostruko više od svojeg delta-rođaka - i, posljedično, brzo istiskuje agresivniju deltu kako bi postala dominantna cirkulirajuća vrsta. Nikada u medicini ne možete reći nikad, i nema garancije da se druge, agresivnije varijante neće odnekud pojaviti u mjesecima koji su pred nama, ali zar ne bi bio lijep božićni dar da omikron postane kao OC43, i blaže prirode. A to je, povijesno gledajući, ipak moguće'', zaključuje dr. Smith.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju