Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Teško i brutalno nasilje nad ženama trebalo bi se tretirati kroz aspekte kaznenog, a ne prekršajnog zakonodavstva, istaknuto je danas na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova održanoj povodom 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.


Iz Autonomne ženske kuće Zagreb naveli su kako se često za brutalno nasilje nad trećom osobom, na ulici, poseže za kaznenim odredbama, dok se za isto nasilje u obitelji predmet šalje na prekršajni sud pa se tu, kako naglašavaju, može govoriti o diskriminaciji žena. 'Do zaštitnih mjera za žene izvrgnute obiteljskom nasilju teško se dolazi i u prosjeku se na njih čeka oko pola godine', rekla je Neva Toelle iz AŽKZ navodeći kako se čini da je žena kojoj je svakodnevica dobivati batine najmanje u društvenom fokusu.

Vezani članci Umirovljenici, ilustracija Ulični okršaj u Novom Zagrebu: Žena od 74 godine pretukla 83-godišnjakinju, žrtva s teškim ozljedama završila u Traumi Kakav je položaj žena u društvu? - 2 Kakav je položaj žena u društvu? "Bitno je znati svoju vrijednost, ono što ti sam sebi značiš"

>> Crne brojke: Nasilje nad ženama i dalje zabrinjavajuće

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik kazala je kako sve više pritužbi ukazuje na to da policija kod nasilja u obitelji privodi i jednu i drugu osobu, pa sve ide u smjeru nekadašnjeg remećenja javnog reda i mira. Iako za sada nije prošao prijedlog da policija direktno, na licu mjesta, izrekne zabranu pristupa prema osobi koja je nasilna, od toga ne treba odustati kod drugog čitanja novog prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u Hrvatskom saboru, smatra Lukač-Koritnik. Policija bi, navodi pravobraniteljica, trebala odvojeno ispitati muškarca i ženu umjesto da, kao dosad, nerijetko žena priča, a muškarac joj prijeti, a upozorava i kako bi na teren, kad je riječ o obiteljskom nasilju, trebale češće izlaziti policajke.

'Ekonomsko nasilje'

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol ocjenjuje da novi zakonski prijedlog donosi iskorake uvodeći kategoriju 'ekonomskog nasilja' što, kaže, treba doraditi jer će to biti teško dokazati. Upozoreno je i da supruge branitelja, u slučaju obiteljskog nasilja, moraju iseliti i nemaju pravo na kuću ili stan koju je njezinom suprugu darovala država. 'Ne možemo donositi dokumente, a da ih na pravi način ne koristimo', složila se većina sudionica ističući kako treba preispitati funkcionira li Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je, smatraju, vitalni dio u rješavanju problema obiteljskog nasilja. Naglašen je i problem seoskih žena kojima su savjetovališta ili pravna pomoć teško dostupni.

Iz nevladinih udruga upozorili su da se u prijedlogu zakona marginalizira njihov doprinos u području zaštite žena od nasilja u obitelji budući da su u posljednih 20 godina činile ono što vani radi država. Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković, ujedno i predsjednica radne skupine za izradu zakona, kazala kako sve teže može 'prožvakati' neopravdane kritike udruga, ali je podržala nastojanja da se za psihosocijalnu pomoći izdvoji više novca. 'Izgleda da su u nas nemiri na sportskim natjecanjima prioritetniji od obiteljskog nasilja', dodala je. (Hina)