Prometni stručnjak Željko Marušić analizirao je prometnu nesreću koja se u petak dogodila na zagrebačkoj Slavonskoj aveniji, a u kojoj je život izgubila 25-godišnja vozačica.

Galerija


U petak oko 15.50 sati na Slavonskoj aveniji u Zagrebu dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je život izgubila 25-godišnja vozačica Punta, koja je bila zaustavljena na semaforu kad je na nju naletjelo teretno vozilo.

48-godišnji vozač kombija zahvatio je mekani teren uz cestu i izgubio kontrolu nad vozilom te se u smrtonosnom odbijanju od rubnika na koncu zaustavio naletjevši na Punto nesretne djevojke.

Prometni stručnjak Željko Marušić
  kaže da bi se, nakon nesreće u kojoj je jedna osoba izgubila život u, kako navodi, hrpi lima u koju se pretvorio talijanski automobil, konačno trebao upaliti alarm i nastavlja:

"Sva važna raskrižja treba čim prije premrežiti kamerama, koje osim prolaska kroz crveno svjetlo mjere i brzinu vožnje. Ona je u konkretnom slučaju zasigurno bila previsoka, ako ne apsolutno, onda zasigurno čl. 51 st. 1., koji propisuje da je vozač dužan brzinu prilagoditi uvjetima na prometnici, pa najveća dopuštena brzina zasigurno ne vrijedi u samom raskrižju, gdje postoje druga vozila u paralelnim trakama, zaustavljena ili u kretanju, a mogu se očekivati neodgovorni pješaci, drugi vozači. Dakle, vozač je raskrižjem dužan proći prilagođenom brzinom", navodi Marušić i nastavlja: 

Postojeće odredbe, čak i o poništenju vozačke dozvole nisu dovoljno oštre za najteže prekršitelje, koji neodgovornom vožnjom pogibeljno ugrožavaju ostale sudionike. Raskrižja su posebno neuralgična područja prometnog sustava, gdje se mogu očekivati nepredviđene okolnosti, pogotovo kad ima i drugih vozila iza kojih mogu proviriti neodgovorni pješaci. Zbog toga je krajnje neodgovorno, a po čl. 51. st. 1 i kažnjivo kroz takvo raskrižje protutnjati punom brzinom. Time se povećavaju rizici da se malom nepažnjom zabije u vozilo koje je zaustavljeno čekajući zeleno svjetlo za skretanje, u paralelnoj traci.

Poprište prometne tragedije pokazalo je žalosnu sliku do neprepoznatljivosti smrskanog Fiat Punta druge generacije, uvedenog 1999. Koliko je nesiguran, pokazuje činjenica da je njegov znatno čvršći i sigurniji nasljednik, koji se još uvijek proizvodi, nedavno osvojio nula zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP testu! Dakle, riječ je o automobilu bez bitnih elemenata aktivne i pasivne sigurnosti, 'lijesu na kotačima', kakvi su, po današnjim mjerilima, više ili manje nagrizeni korozijom, i ostali automobili niže klase iz 1990-ih.

A zamislimo da je osoba prethodno odlučila kupiti bilo koji auto niže klase s pet Euro NCAP zvjezdica. Državi bi trebala platiti četiri poreza! Prvo u netto prodajnoj cijeni auta, u koju su, prodajnom maržom, uključena brojna davanja državi: za objekt, režije, osiguranja, plaće djelatnika... Drugo, potom se odrezuje jedan od najvećih PDV-a na svijetu (25%). Treće, usto treba platiti i 'trošarinu', odnosno PPMV. Na koncu i četvrto, nakon kupnje slijedi godišnji porez, koji se, eto, sada može platiti pri registraciji...

Dakle, da bi se kupio automobil u kojem, sasvim izvjesno, ishod konkretne nesreće ne bi bio tragičan, država traži da se plati 'i boga i vraga', doslovce kažnjavajući građane i ostavljajući građanima s prosječnim primanjima jedinu opciju, praktički motivirajući ih, da kupuju i voze 'lijesove na kotačima'. Isto je i u slučaju kupnje auta koji će sam zakočiti ako dijete neoprezno istrči na kolnik.

Dakle, za nove automobile ocijenjene s pet zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP testu, treba ukinuti trošarinu i godišnji porez te smanjiti obvezno osiguranje, a za stare, konstruirane 1990-ih i ranije, bez bitnih značajki aktivne i pasivne sigurnosti, koje možemo zvati 'lijesovima na kotačima', treba uvesti dodatni malus na premije osiguranja. Premda ovo drugo ne izgleda primjereno našem standardu, jedina je mogućnost. Krajnje nesigurne automobile treba micati iz prometa i poticati kupnju sigurnijih", napisao je Marušić.