'To je bilo očekivano, jer po makroekonomskim projekcijama prema kojima se temeljio rast BDP-a u ovoj godini sudjelovanja dizanja rasta BDP-a bio je planirani rast potrošnje kućanstva koji je pao 5,5 posto, dakle to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija. Slično je i za iduću godinu, rast BDP-a planiran je 1,8 posto, temelji se ponovno na rastu potrošnje kućanstava i rasta investicija od čak 11,5 posto. Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto', rekao je šef laburista Dragutin Lesar.
>> Pad BDP-a u 3. tromjesječju 1,9 posto
'U ovoj godini je Vlada pokazala potpunu nesposobnost da dođe do bilo kakvog zaokreta u gospodarskoj politici. Pa čak ni do zaustavljanja trenda stagnacije. Prema tome, i najave za sljedeću godinu o rastu od 1,8 posto se ne temelje baš na ničemu, nema niti jednog pokazatelja koji bi ukazivao da će do promjene doći. Ova godina je pokazala da se ova vlast ne uspijeva nositi s recesijom', smatra zastupnik HDSSB-a Dražen Đurović.
'Vjerujem da je ovo zadnji pad. Rezultat je posljedica stanje koje smo zatekli. Kroz restrukturiranje firmi, privatizaciju škverova i sve zakone koje smo donijeli da omogućimo gospodarstvu rast i razvoj vjerujem da je ovo zadnji pad i da iduće godine kročimo s pozitivnim BDP-om', ističe zastupnik Srđan Gjurković iz HNS-a.
'Pad BDP-a nije iznenađujući, taj je loš rezultat posljedica pogrešnog smjera ekonomske politke kojeg je vlada vodila', naglasila je Martina Dalić dodavši kako se s politikom povećanja poreza ne može izaći iz krize. Mjera za osnaživanje investicijskog okruženja bilo je malo i rezultati toga sada se vide, ustvrdila je Dalić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru ocjenjujući kako će se ti trendovi nastaviti i u 2013. godini.
Ima li rješenja?
Kvalitetni stručnjaci, jačanje monetarne politike i uloge HNB-a, samo su neka od rješenja, koja vide saborski zastupnici.
'Bez promjena monetarne politike i jačanje uloge Hrvatske narodne banke, posebice otkupom projektnih državnih obveznica nećemo moći pokrenuti investicije u Hrvatskoj. Monetarna vlast se konačno ovaj put mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta', smatra Lesar.
'Ja bih prvo našao pametne i kvalitetne ekonomiste koji bi osmislili kvalitetnu ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju što za sada ova Vlada nije napravila, jer pogledajte tko zapravo kreira gospodarsku politiku u državi', dodaje Đurović.
'Vlada se mora fokusirati na područje strukturnih reformi koje stabiliziraju rashode i istovremeno poboljšavaju konkurentnost', naglasila je Dalić.
Realni optimizam
Da su podaci o padu BDP-a zabrinjavajući smatra i HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević. 'Apsolutno zabrinjavajuće kada uzmete u kontekst najbolju turističku sezonu u povijesti. Upozoravamo 10 mjeseci lijevu vladu u Saboru što će se desiti kao rezultat njihove ekonomske politike. Stalno govorimo da je to krivi smjer. Povećanje poreza je odvelo zapravo u novi pad BDP-a. Prošle smo godine imali rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom. Pad osobne potrošnje, pad investicija i pad industrijske proizvodnje je dovelo do 1,9 posto u trećem kvartalu', ističe.
'Apsolutno da se nisu povećavali porezi, to smo govorili na samom početku da je to krivi smjer. Gospodarstvo treba rasteretiti, treba ga aktivirati. Zakonima, odnosno prisilom nećemo rješavati probleme, možemo isključivo rješavati na način da zakonima definiramo kako aktivirati poduzetnike i domaće i strane na zapošljavanje, na investicije. Konkretan primjer je Zakon o porezu na imovinu koji bi zapravo dodatno usporio cijeli građevinski sektor, a i dodatno bi sljedeće godine urušio osobnu potrošnju', naglašava Milošević, odgovarajući na pitanje što bi to rezultiralo boljim rezultatom rasta BDP-a.
Milošević ističe kako predviđanja za iduće rezultate trebaju biti temeljena na realnom optimizmu. 'Prije svega upozoravali smo neki dan kod rasprave o proračunu da ako jedna Njemačka smanjuje prognozu rasta s 1,6 na 1 posto, istovremeno ima nezaposlenost od 6,5 posto, onda u saboru treba imati suvislu raspravu da Hrvatskoj treba optimizam, ali optimizam na realnim temeljima. 1,8 posto na ovakav način nemoguće je ostvariti. Bojim se da i cijeli proračun, koji je u fokusu svih nas, je nekako napravljen na način – tu su nam rashodi, pa ćemo na te rashode nadodati deficit, pa znamo koliko treba prihoda, pa ćemo na kraju imati stopu rasta od 1,8 posto', naglašava on.
Osam 'ako'
Oporba upozorava da je pad rezultat loše porezne politike. 'Ne radi se o porastu PDV-a. Napravili smo dosta zakona i uvjeta da investitori budu oslobođeni i da se reinvestirane dobiti i investicije oslobađaju plaćanja poreza. To nema veze s poreznim zakonima. Oni su samo uveli red u neredu koji je postojao. Ključno je da su zakonski okviri koji osiguravaju investitorima brže i lakše investiranje, smanjenje troškova radne snage i to je ono ključno što očekujemo u sljedećoj godini', naglašava Gjurković.
Potpredsejdnica Sabora SDP-ova Dragica Zgrebec vjeruje da će cijela slika Hrvatske pa i BDP biti puno bolja. Priznaje podbacile su investicije, državne ali i privatne no uvjerava one će popraviti rezultate u idućoj godini.
Izgledi za stabilnost u idućoj fiskalnoj godini, kako ih tumači Lesar, temelje se na nesigurnosti. 'Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam ako; ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude 2 posto itd. To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima. Tako je bilo i ove godine, a i sljedeće', zaključio je Lesar.
Đuro Popijač rekao je kako očekuje daljnji rast broja nezaposlenih. 'Nema dileme da će broj nezaposlenih preći stravičnu cifru od 400 tisuća jer su gospodarstvenici najavili da će i dalje morati raditi restrikcije unutar svojih poduzeća', kazao je Popijač.
'Nema reformi, restrukturiranja javnih poduzeća, nema javnih investicija, a porezna presija i presija parafiskalnih nameta je veća nego što je bilo lani. Potrošnja javne vlasti je veća za 1,5 milijardi kuna od plana, a lokalne vlasti za milijardu kuna veća od prošle godine', naglasio je.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo pada. To je manji pad nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP potonuo 2,2 posto, ali veći od procjena.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
