Od Emmanuela Macrona i Marija Draghija, preko Henryja Kissingera, do Luiza Inácija Lule da Silve i Pedra Sáncheza, vodeći svjetski čelnici izlažu svoje doktrine na stranicama Le Grand Continenta.
U ponedjeljak je objavljena i ona premijera Andreja Plenkovića.
Prenosimo sažetke i glavne poruke doktrine.
Premijer Andrej Plenković u svojoj doktrini naglašava da trenutak koji je pred Europom ne treba izazivati strah, već bi trebao probuditi našu odlučnost.
Na početku doktrine podsjetio je kako je Hrvatska najnovija članica koja se pridružila Europskoj uniji.
"U Uniju smo ušli 1. srpnja 2013. godine. Tada je EU imao 28 država članica. Nažalost, nakon Brexita danas smo 27. država članica Unije", naveo je.
"Ali mi smo također jedna od rijetkih zemalja - možda i jedina, uz moguću iznimku Slovenije i Cipra - koja je iskusila rat, čiji je tijek vrlo sličan ruskom napadu i agresiji na Ukrajinu u posljednjih deset godina. Prije samo tri desetljeća četvrtina našeg teritorija bila je okupirana. Morali smo smjestiti 700.000 izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo sedminu našeg stanovništva.
Morali smo to učiniti dok smo se branili pod nepravednim međunarodnim embargom na oružje - nešto što se danas često zaboravlja.
Postoji ogromna razlika između nas i Ukrajine. Oni imaju nevjerojatnu podršku dok smo mi djelovali s vlastitim ograničenim resursima.
Početkom 1990-ih gotovo svako oružje i svaki komad streljiva prokrijumčareni su u Hrvatsku za našu obranu. Suočili smo se s puno većim i moćnijim neprijateljem - jugoslavenskom vojskom predvođenom Miloševićevom Srbijom.
Uz cijenu velikih ljudskih gubitaka, oslobodili smo većinu našeg teritorija 1995. godine, četiri godine nakon početka agresije, a preostale dijelove mirno reintegrirali 1998. godine.
Zatim smo obnovili našu zemlju, iako je 15 posto domova bilo uništeno u ratu. Da biste stekli dojam o razmjerima uništenja, šteta je, u odnosu na veličinu našeg gospodarstva, bila 20 puta veća od troškova koje je Japan pretrpio nakon cunamija 2011. godine. Obnovili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet i, konačno, učvrstili svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u i svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji", napisao je Plenković u doktrini.
Tijekom mog mandata ušli smo u eurozonu i u šengenski prostor, hvali se premijer.
"Bili smo prva zemlja koja je to učinila u istoj godini, mjesecu i danu. Nitko se nikada nije pridružio dvjema tako dubokim integracijama na potpuno isti datum. Danas smo na pragu pridruživanja OECD-u i imamo kreditni rejting kategorije A, nakon što smo u samo sedam godina dobili pet razina - to je najbrže poboljšanje rejtinga bilo koje države članice Europske unije nakon covid-krize i energetske krize.
Sada smo samouvjerena europska demokracija, među tri najdinamičnija gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine. Jedna smo od dvadeset vodećih turističkih destinacija na svijetu, privlačeći više od 20 milijuna posjetitelja - pet puta više od naše populacije - omjer koji nijedna druga mediteranska nacija ne može usporediti s drugim zemljama.
Hrvatska je sedma u EU-u po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu po provedbi Ciljeva održivog razvoja".
Europska energetska autonomija
Plenković je napisao da Europa mora uspostaviti čišći i učinkovitiji energetski sustav, manje osjetljiv na vanjske pritiske.
"Moramo razvijati obnovljive izvore energije, primjenjivati nove tehnologije, modernizirati infrastrukturu i poboljšati energetsku učinkovitost.
U Hrvatskoj je omjer energije iz obnovljivih izvora malo uravnoteženiji, s 54 posto iz obnovljivih izvora, 26 posto fosilnih goriva i 20 posto iz Nuklearne elektrane Krško, koja se nalazi u Sloveniji, 'manje od 50 kilometara od mog ureda', a u podjednakom je vlasništvu naših dviju zemalja.
Naš jadranski plinovod ključna je alternativa za susjedne zemlje bez izlaza na more. To nam omogućuje da zadovoljimo sve potrebe za transportom nafte u Srbiju i da u potpunosti opskrbimo rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, bez ikakvog rizika ili tehničkih problema.
Odstupanje od sankcija koje su te zemlje zatražile na razini Unije ili Sjedinjenih Država nije potrebno - ne postoji tehnička ili infrastrukturna prepreka za transport neruske nafte u ove dvije zemlje bez izlaza na more", navedeno je u doktrini.
O ekološkoj tranziciji i klimi
"Europa se suočava s okrutnom stvarnošću. Klimatske promjene više nisu udaljena prijetnja, nego poremećaj koji već preoblikuje naša gospodarstva, našu sigurnost i naš način života. Od rekordnih toplinskih valova do teških suša i poplava, fizički se utjecaji ubrzavaju, i nigdje nisu tako brzi kao na jugu Europe - gdje se Sredozemlje zagrijava 20 % iznad svjetskog prosjeka".
Sigurnosno okruženje i Rusija
Potom se osvrnuo na sigurnosno okruženje i Rusiju.
"Europa se trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata.
Putin je pokrenuo šest velikih vojnih agresija otkako je došao na vlast. Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju tijekom francuskog predsjedanja Vijećem 2008. i Ljetnih olimpijskih igara, ilegalne aneksije Krima, rata koji je zahvatio Donbas, intervencije u Siriji radi podrške Asadovu režimu i, konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.
Osim otvorenih vojnih agresija, Rusija je također bila izvor neprijateljskih i destabilizirajućih djelovanja diljem Europe i šire. Izvela je kibernetičke napade na Uniju i Sjedinjene Države. Pokušala je i podržala državni udar u Crnoj Gori - što smo gotovo svi zaboravili - i sabotirala je skladišta streljiva u Češkoj. Putem svojih paravojnih skupina potaknula je nestabilnost u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Sudanu i, u novije vrijeme - putem Afričkog korpusa - u Nigeru.
Ove krize nisu izolirane, njihov niz proizlazi iz promišljene strategije i teritorijalnog revizionizma koji odražava jedinstven i koherentan strateški cilj - srušiti međunarodni poredak temeljen na vladavini prava i zamijeniti ga svijetom kojim vlada jedna sila", navodi hrvatski premijer.
Smatra kako je naivno razmišljati da će invazija na Ukrajinu 2022. godine biti posljednji ruski pokušaj prekrajanja granica.
'Već gotovo četiri godine Ukrajinci se odupiru znatno snažnijem agresoru s nevjerojatnom hrabrošću i odlučnošću. Unatoč ruskim naporima, njihovi su pomaci minimalni, iako je to trebalo biti Blitzkrieg.
Linija bojišta gotovo se nije pomaknula dvije godine, a ljudske žrtve su goleme.
Ukrajina je zapravo prva linija obrane Europe i bitno je da je Unija nastavi podržavati.
To je ključni element rasprave koja se trenutno odvija na razini Unije uoči sljedećeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu krajem mjeseca. Ako bi se mirovni sporazum na kraju postigao, on bi morao biti prihvatljiv Ukrajini i uključivati dovoljno snažna sigurnosna jamstva kako bi se spriječilo da Rusija nastavi rat nakon obnove svojih snaga.
Europa također mora igrati središnju ulogu u svakom budućem sigurnosnom sporazumu - ne možemo biti isključeni iz odluka koje se tiču sigurnosne arhitekture našeg kontinenta.
Vojna pitanja
Poručio je da su dronovi postali odlučujući element modernog ratovanja.
"Iako je mala zemlja, s relativno malim gospodarstvom i industrijom, Hrvatska je doprinijela europskoj otpornosti i strateškoj autonomiji. Postajemo globalni lider u području FPV dronova proizvedenih bez kritičnih kineskih komponenti. Također surađujemo s Nizozemskom i Latvijom u okviru nove europske koalicije dronova na zajedničkoj proizvodnji i nabavi FPV sustava provjerenih u borbi.
Kroz neke od naših inovativnih tvrtki, držimo i 80 posto globalnog tržišta strojeva za daljinski upravljano razminiranje - još jedne ključne sposobnosti za moderne sukobe, razvijene kao rezultat naslijeđa razminiranja velikog dijela hrvatskog teritorija tijekom gotovo trideset godina. Ovaj proces, koji je započeo 1991. godine, bit će završen za tri mjeseca od danas", uvjeren je.
Obrambeni proračun i naoružavanje
"Hrvatska je u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i ostaje predana postizanju cilja od 2,5 posto BDP-a do 2027. i tri posto do 2030. godine. Poštovat ćemo obvezu preuzetu na samitu NATO-a u Haagu od pet posto do 2035. godine.
Tijekom mog mandata kao premijera napustili smo određene vojne tehnologije istočnog podrijetla u korist zapadne tehnologije - nabavili smo borbene zrakoplove Rafale iz Francuske, helikoptere Black Hawk i Kiowa Warrior iz Sjedinjenih Država, vozila Bradley, transportne zrakoplove Patria, dronove Bayraktar i drugu operativnu opremu. I trenutno, putem inicijative SAFE, nabavljamo tenkove Leopard, raketne sustave HIMARS i haubice CAESAR. Naša sljedeća investicija bit će u mornaricu".
Demografski izazovi
"U Hrvatskoj smatramo da je demografski izazov najpresudniji od svih. Naša društva stare, a broj radno sposobnog stanovništva se smanjuje. Stope fertiliteta ostaju znatno ispod razine potrebne za generacijsku obnovu", napisao je.
"Hrvatska je 1991. godine imala 4,8 milijuna stanovnika; danas ih ima 3,8 milijuna. Pokušavamo masovno ulagati u obiteljske politike kroz pristupačno stanovanje, porezne mjere, podršku roditeljima... Više nego ikad prije pokušavamo svim ovim mjerama usporiti negativan trend, a možda ga onda i polako preokrenuti.
Stoga smo osmislili program posebno za demografsku revitalizaciju. Nakon godina ulaganja postoje neki znakovi da se situacija poboljšava. Ali još je prerano za slavlje", napisao je premijer u svojoj doktrini.
Napomene za kraj
"Doista se nalazimo u odlučujućem trenutku s obzirom na to kako nas naši partneri doživljavaju na globalnoj razini. Razvijanje naše strateške suverenosti ne znači odustajanje od naše otvorenosti.
Upravo nam ta suverenost omogućuje da Europa ostane otvorena pod vlastitim uvjetima, sigurna u svoju sposobnost da štiti svoje interese i brani svoje vrijednosti, a smatram da je to iznimno važno.
Zato je strateška autonomija za nas relevantna na mnogim razinama naših politika - bilo da je riječ o obrani, pristupačnoj energiji, konkurentnoj i zelenoj industrijskoj bazi, vrhunskim istraživanjima i inovacijama, otpornim lancima opskrbe ili digitalnom prostoru utemeljenom na europskim standardima.
To dublje povezivanje smanjit će naše ovisnosti koje nas ponekad izlažu pretjeranim rizicima.
To je ono što radimo na nacionalnoj razini u svim područjima politika.
Moramo, dakle, biti dovoljno snažni da možemo računati na sebe, ali i vrlo integrirani kako bismo ostvarili temeljno europsko načelo - solidarnost među članicama i jačanje naše sposobnosti da branimo demokraciju - kod kuće i u svijetu.
Razdoblje koje je pred nama ne smije poticati strah. Ono mora potaknuti našu odlučnost. Našu odlučnost da donosimo hrabre odluke, ulažemo u našu zajedničku budućnost i u potpunosti vjerujemo u potencijal Europe", naveo je Plenković u svojoj doktrini.
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Šokirao objavomOrban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"
