Turizam čini više od petine gospodarstva Hrvatske, koja želi potaknuti više posjetitelja da dođu izvan vrhunca ljeta, a božićne zabave ključni su dio te strategije.
"Provodimo transformaciju. Razvijamo se kao cjelogodišnja turistička destinacija - više nismo ljetna destinacija. Hrvatska je doista ostvarila značajan razvoj. U nekom trenutku davno bila je samo sunce i more, ali sada nudi mnoge turističke proizvode diljem zemlje", kazao je hrvatski ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Do londonskih stanica podzemne željeznice i milanskih autobusa
Zagreb Advent, kako su zajednički poznati božićni sajmovi i događanja u glavnom gradu, simbol je ovog pristupa, s plakatima u susjednim zemljama koji potiču ljude da dođu. Zapravo, ove se godine kampanja proširila čak do londonskih stanica podzemne željeznice i milanskih autobusa, piše BBC.
Postoje čak i posebni vlakovi koji dovoze posjetitelje iz Slovenije i Mađarske. Sve je to dio zagrebačkog nastojanja, u vrlo prepunoj skupini da postane jedan od najpopularnijih božićnih sajmova u Europi.
Dok neki gradovi mogu ograničiti svoju ponudu na jednu lokaciju, Zagreb Advent je spektakl s više mjesta koji zauzima velike dijelove centra. "Cijeli grad postao je svečano mjesto za proslavu Božića tijekom cijelog prosinca. Ono što je ovdje zaista posebno jest to što svaka lokacija ima svoju temu i malo se razlikuje u uređenju i sadržaju koji nudi“, kaže Slavica Olujić Klapčić, koja upravlja jednim od područja božićnog sajma.
Kao i na drugim božićnim sajmovima diljem Europe, ne nedostaje uobičajenih sezonskih namirnica, poput kobasica i kuhanog vina, ali postoje i brojne glazbene pozornice, štandovi s rukotvorinama, prodavači koji nude tradicionalnu hrvatsku hranu, umjetničke instalacije i ogromno klizalište.
Dug put do tradicije
Grad je uložio puno truda u zagrebački Advent od njegova prvog održavanja 2014. da je tri godine zaredom, od 2015. do 2017., proglašen najboljim božićnim sajmom u Europi. Natjecanje organizira putnička web stranica European Best Destinations, a uspjeh Zagreba pomogao je u povećanju broja posjetitelja u grad svakog prosinca.
Godine 2014. u gradu je 100.198 ljudi boravilo barem jednu noć tijekom posljednjeg mjeseca u godini. Do 2024. taj se broj više nego udvostručio na 245.352, što je, prema riječima turističke zajednice, gradu dalo ekonomski poticaj od 100 milijuna eura.
No, Zagreb ima dug put pred sobom ako želi sustići europske velikane božićnih sajmova. Onaj u njemačkom gradu Kölnu smatra se najpopularnijim. Očekuje se da će ove godine privući četiri milijuna posjetitelja, s ekonomskim utjecajem od 229 milijuna eura.
U međuvremenu, austrijski glavni grad Beč privlači oko 2,8 milijuna posjetitelja na svoj božićni sajam, a francuski Strasbourg dva milijuna ljudi.
Zagrebački događaj također ima ograničenu povijest - tek je u svojoj 11. godini. Nasuprot tome, božićni sajam u Dresdenu, koji se smatra najstarijim na svijetu, prvi put je održan 1434. godine. Strasbourški je započeo 1570., Beč 1764., a Köln 1820. godine.
Unatoč svojoj ranoj fazi, zagrebački Advent privlači posjetitelje iz cijele Europe. "Dolaze ovamo iz Italije, Španjolske, Bosne, Slovenije, pa čak i Ujedinjenog Kraljevstva“, kaže Lucija Vrkljan, koja radi kao redarka na klizalištu.
Nema snijega, ali...
Marko Perić, dekan Fakulteta za turizam Sveučilišta u Rijeci, slaže se da zagrebački Advent donosi "neobično visok" broj dolazaka i noćenja u prosincu.
No, upozorava da je velika ovisnost ostatka Hrvatske o ljetnoj sezoni slabost koju još treba riješiti: "Moramo raditi i razvijati našu turističku ponudu u drugim dijelovima godine, uključujući zimu. Nemamo snijeg, ali možemo puno ponuditi. Trebali bismo se osloniti na našu gastronomiju, koja je dobro poznata, s mnogim turistima koji dolaze upravo zbog toga. I mogli bismo koristiti druge vrste događanja poput karnevala u veljači ili sportskih događaja."
