Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Kod domaćih banaka

Zadužili su nas za još 750 milijuna eura

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Ministar financija Ivan Šuker izvijestio je danas na sjednici Vlade o novom zaduženju od 750 milijuna eura i to kod domaćih banaka.

Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011.-2013. u idućoj se godini u Hrvatskoj predviđa realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5 posto, prihodi državnog proračuna u 2011. projicirani su u visini od 108 milijardi kuna, a proračunski rashodi predviđeni su u iznosu 122 milijarde kuna, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je prihvaćen prijedlog smjernica.

Pročitajte i ovo Andrej Plenković sjednica Vlade Plenković: "U ponedjeljak nam sjeda 162 milijuna eura, a zatražit ćemo još 822 milijuna eura" Anja Šimpraga potpredsjednica Vlade Šimpraga o APN kreditu Banožića: "Mogla sam se prijaviti za stambeno zbrinjavanje, ali nisam"

Ovo nije novo zaduženje

Vlada je danas prihvatila i odluku prema kojoj će se država kod sindikata domaćih banaka zadužiti u iznosu od. 'Ovo nije novo zaduženje, njime se ne povećava kreditno zaduženje države, jer će se cjelokupni iznos kredita iskoristiti za vraćanje kredita iz prethodnih godina', nekoliko je puta ponovio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Na kredit kod domaćih banaka obračunavat će se promjenjiva kamatna stopa u visini šestomjesečni EURIBOR uvećan za 4,15 posto. U ovom trenutku kamatna stopa na kredit je 5,25 posto, kazao je Šuker dodajući kako kredit dospijeva u dvije jednake rate od po 375 milijuna eura krajem rujna 2013. i istog mjeseca 2014.

U ovoj godini pad BDP-a 1,6 posto

Devizni kredit od 750 milijuna eura bit će u potpunosti iskorišten za vraćanje kredita koji stižu na naplatu Predstavljajući smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine istaknuo je kako se u ovoj godini predviđa pad BDP-a od 1,6 posto, u 2011. se očekuje umjereni realni rast od 1,5 posto, u 2012. rast za 2,0 posto, a u 2013. rast za 2,5 posto. Rast bi u idućoj godini mogao biti i veći ako uspije projekt velikih investicija, a oko toga se moramo svi potruditi, kazala je premijerka Jadranka Kosor.

Politika temeljena na investicijama iz državnog proračuna i javnih poduzeća je potrošen ekonomski model, treba dati prostora privatnom kapitalu, domaćem i stranom, stvoriti uvjete za iskorištavanje omotnice EU, kazao je Šuker. Iznoseći projekcije fiskalnih kretanja u srednjoročnom razdoblju, premijerka je podsjetila na zaključak Sabora s obvezom da se u sljedeće dvije godine ne povećavaju rashodi proračuna u odnosu na rebalansirani ovogodišnji proračun.

U 2011. pad prihoda državnog proračuna

Po podacima koje je iznijela, a s obzirom na ukidanje kriznog poreza i izmjene poreza na dohodak, u 2011. se očekuje pad prihoda državnog proračuna za 0,3 posto i prihodi će iznositi 108 milijardi kuna, a ukupni su rashodi predviđeni u iznosu 122 milijarde kuna, što je oko 350 milijuna kuna manje nego ove godine, istaknula je premijerka. Naglašava pritom i kako će se u idućoj godini za otplatu kamata morati osigurati milijardu kuna više nego oe godine, rashodi za mirovine morat će rasti za 384 milijuna kuna, za popis stanovništva trebat će osigurati 125 milijuna kuna, itd.

>> 'Kamate će vjerojatno rasti kao i 2009. godine'

U 2012. smjernicama su projicirani proračunski rashodi od 124 milijarde kuna, a u to su, ističe premijerka, uračunate obveze hrvatskog proračuna prema EU gdje Hrvatska treba participirati sa 1 posto BDP-a što je iznos od 3,6 milijardi kuna. Očekujemo da ćemo pretpristupne pregovore završiti 2011., a 2012. očekujemo naše punopravno članstvo koje podrazumjeva prava, ali i obveze, kazala je.

Nužne reforme i kresanja prava

Ministar Šuker navodi kako se smjernicama planira deficit središnje države u 2011. od 4,1 posto BDP-a što je 13,9 milijardi kuna, 2012. od 2,8 posto BDP-a ili 10,1 milijardu kuna, a 2013. od 1,5 posto ili 5,6 milijardi kuna. Napominjući kako će u idućoj godini trebati osigurati 1,1 milijardu kuna više za kamate, Šuker je poručio kako se 'rashodna strana proračuna ne može smanjiti bez strukturnih reformi i kresanja prava'. Na temelju smjernica radit će se i proračun za iduću godinu na kojemu rad počinje odmah, a uz njega će Vlada predložiti i zakon o fiskalnoj odgovornosti, kazala je premijerka Kosor. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene