Odredbe Zakona o trgovini o ograničavanju i zabrani rada nedjeljom, koje stupaju na snagu 1. siječnja, u sadašnjim okolnostima nastupajuće gospodarske krize zahtijevaju novu izmjenu, tj. ponovno omogućavanje rada nedjeljom u svrhu poticanja potrošnje kao zamašnjaka domaćoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima, kao i očuvanju radnih mjesta, istaknuto je na konferenciji za novinare HOK-a.
Pročitajte i ovo
Bliži se rok
Popularnoj aplikaciji prijeti zabrana u SAD-u
HORORI U SEOSKIM DVORIŠTIMA
Prijatelji životinja za zabranu svinjokolja: "Opiranje i urlici svinja svjedoče o njihovu strahu i patnji"
Predsjednik Ceha Boris Vukelić upozorava kako za malu trgovinu, ugroženu nepovoljnim tržišnim okolnostima, gubitak 15 do 20 posto prometa koliko se prosječno ostvaruje nedjeljom, može biti koban.
'Sa sigurnošću možemo pretpostaviti da od 10 tisuća obrtnika trgovaca, koliko ih sada radi nedjeljom i koji su direktno pogođeni ovim zakonom, njih bar 20 do 30 posto neće dočekati drugu polovicu godine', kazao je Vukelić. To bi, upozorava, značilo i gubitak oko 7.000 radnih mjesta, a ti se ljudi u uvjetima recesije ne mogu nadati novom zaposlenju.
Potrošnja nije problem ako se kupuje hrvatsko
Vukelić je najavio da će, ako njihov apel ne urodi plodom, razmotriti mogućnost da Ustavnom sudu upute zahtjev za ocjenu odredbe o zabrani rada nedjeljom. U uređivanju radnog vremena trgovina nedjeljom, kazao je Vukelić, Hrvatska bi trebala, kao i mnoge zemlje EU, primjeniti načelo pozitivne diskriminacije u odnosu na male trgovce, tj. treba im omogućiti da slobodno uređuju radno vrijeme.
Naveo je primjer Danske gdje trgovine koje ostvaruju manje od 3,2 milijuna eura godišnje ne potpadaju pod zabranu rada nedjeljom. Ceh trgovine, kako je rečeno, ne slaže se s izuzecima u radu nedjeljom koje Zakon o trgovini predviđa, a mišljenja su i kako potrošnja nije problem pod uvjetom da se, kada je to moguće, kupuju hrvatski proizvodi. 'To u uvjetima hrvatskog trgovinskog deficita predstavlja jedino razumno ponašanje', kazao je Vukelić.
U Hrvatskoj danas radi oko 20.000 trgovaca obrtnika, koji zapošljavaju oko 45.000 ljudi. Udjel male trgovine u ukupnom maloprodajnom prometu u posljednjih se deset godina smanjio sa 70 posto na 30 posto, dok je istovremeno broj obrtničkih trgovina ostao isti. U Cehu podsjećaju kako je mala trgovina u Hrvatskoj potrebna zbog neravnomjerne naseljenosti, zbog snabdijevanja slabije pokretnog stanovništva, kao i zbog činjenice da zapošljava trostruko više ljudi od 'velikih formata' te je turistički adut.
Mehun: Zakon o trgovini ide bez izmjena odredbi o radu nedjeljom
Primjena novog Zakona o trgovini, odnosno njegovih odredbi o radu nedjeljom, započinje sa 1. siječnjem iduće godine u obliku u kojem ga je prihvatio Sabor i te se odredbe neće mijenjati prije početka primjene, najavio je Vladin glasnogovornik Zlatko Mehun.
Taj je zakon rezultat kompromisa, a odredbe vezane uz zabranu rada trgovina nedjeljom izvan turističke sezone i mjeseca prosinca usuglašene su sa svim socijalnim partnerima, odnosno i sindikatima i poslodavcima i nema potrebe da se mijenjaju, istaknuo je Mehun u izjavi nakon posljednje ovogodišnje sjednice Vlade.
Dodao je da se glas javnosti, koji traži odgodu primjene odredbi o radu nedjeljom i najavljuje mogućnost otkaza u sektoru trgovine, treba uvažavati, no kako je takve odredbe primjerice podržao i najveći sindikat, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i da se one za sada neće mijenjati.
Na novinarski upit hoće li se takav stav još jednom razmotriti, obzirom da je konsenzus socijalnih partnera postignut prije prvih znakova ekonomske krize, Mehun je kazao da će se pratiti učinci provedbe ovog zakona i shodno tome i odlučivati o njegovoj daljnjoj primjeni. Upitan znači li to da je ipak ostavljena mogućnost izmjene odredbi o radu nedjeljom, glasnogovornik Vlade je odgovorio da 'život piše norme' i da će tako biti i u ovom slučaju. Rekao je i da o toj temi Ekonomsko vijeće još uvijek nije raspravljalo, ali da nije isključeno da rad trgovina nedjeljom bude tema neke od budućih sjednica Vijeća.