Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vlada u saborsku je proceduru uputila Prijedlog nacrta promjena Ustava RH, među kojima je i institut nezastarijevanja kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije.


U sklopu priprema za članstvo u izmjenama se tako predviđa uvođenje posebne glave Ustava - 'Europska unija' u kojoj se uređuju pitanja članstva u EU i to pravna osnova članstva i prijenos ustavnih ovlasti, sudjelovanje u institucijama EU, Pravo EU i Pravo građana EU. Podsjetivši kako je važeća norma u pogledu referenduma o ulasku RH u druge asocijacije vrlo stroga i predviđa većinu glasova svih birača u državi, premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade rekla je kako se sada, s obzirom na veliku apstinenciju i velik broj birača koji žive u inozemstvu, predlaže da je za važenje referenduma dovoljna većina od ukupno izašlih birača na referendum.

Vezani članci Slika nije dostupna Izglasan Ustav RH: Ukinuta zastara kriminala iz pretvorbe Slika nije dostupna Milanović: Hrvati iz BiH će u SDP-u imati partnera

Naglasivši važnost instituta nezastarjevanja kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije, Kosor je rekla kako se njime želi uputiti poruka svima budući da, kako je rekla, proces privatizacije još nije završen. 'Glasujmo i pokažimo da je oko jednog od najvažnijih ciljeva i prvorazrednog pitanja za sve političke stranke, a to je ulazak u EU, jest uistinu moguće postići suglasje', rekla je Kosor i pozvala sve stranke da to zajedništvo manifestiraju prilikom glasovanja u Saboru.

Potpora koalicijskih partnera

Potporu izmjenama, a posebice snažno izraženoj političkoj volji za sankcioniranjem kriminala u pretvorbi i privatizaciji, dala je potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič (HSLS), ali i izrazila rezervu jer, kako je rekla, nije sigurna treba li odredbu o nezastarjevanju ugraditi u Ustav ili je dovoljno da se to pitanje uredi kroz zakone i pravosuđe. Izmjene je načelno podržao i potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac (SDSS) koji je, pak, rezerve izrazio jer bi se, kako je rekao, moglo dogoditi da zbog uvođenja retroaktivnosti u odredbe o nezastarjevanju kaznenih djela netko sutra zatraži retroaktivnost za djela u nekom drugom području. Predložio je i da se, osim oduzimanja imovine koja je nelegalno stečena u pretvorbi i privatizaciji, uvede i mogućnost oporezivanja. Kosor je poručila da je ugradnja te odredbe 'prije svega borba protiv zaborava'. 'Činjenica je da su mnogi odgovarali već do sada, ali kroz ovu odredbu dajemo poruku o nultom stupnju tolerancije na korupciju i kriminal, Vlade i cijelog društva', rekla je i ponovila da bi to bila izvrsna poruka za sve buduće privatizacije. 'Da ne ostane na onoj 'tko je jamio jamio'', dodala je.

Predviđa se i mogućnost izručivanja hrvatskih državljana pravosudnim tijelima članica EU temeljem europskog uhidbenog naloga, nakon ulaska Hrvatske u EU, a uvela bi se i mogućnost izručivanja hrvatskih državljana i tijelima zemalja koje nisu članice EU, a na temelju međudržavnih ugovora. Redefinirala bi se i uloga i postupanje Oružanih snaga, a u kontekstu pristupanja Hrvatske NATO-savezu. 'Napad na bilo koju članicu NATO-a smatrao bi se napadom na Hrvatsku koja će biti obvezna štititi suverenitet i nezavisnost napadnute članice', rekla je Kosor. Izmjenama se propisuje da je za donošenje odluke Hrvatskog sabora o odlasku u vojne misije potrebna većina glasova saborskih zastupnika, za razliku od dosadašnje situacije kada je potrebna dvotrećinska većina.

Izmjenama se određuje i da su Hrvatska narodna banka (HNB), te Državni ured za reviziju, kao i Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće samostalni i neovisni u svome radu, a omogućuje se i produženje trajanje obveznog obrazovanja do 16 godine. 'Hrvatska je jedna od država u Europi s najkraćim obveznim obrazovanjem', rekla je Kosor navevši kako i preporuke Europskog kompetencijskog okvira predviđaju dulje stjecanje osnovnih kompeticija. Ustavnim promjenama, nadalje, u preambulu Ustava, među pripadnike autohtonih nacionalnih manjina, ugradilo bi se Bošnjake i Slovence. (Hina)