Premijer Andrej Plenković se se na početku sjednice osvrnuo na jučerašnje izglasavanje nagodbe o Agrokoru. Poručio je kako je donošenjem zakona izbjegnuta katastrofa te kazao kako su se oduprijeli svim napadima. Zahvalio se svima koji su sudjelovali u donošenju nagodbe pa tako i Fabrisu Perušku i Ireni Weber, ali i bivšem povjereniku Anti Ramljaku.
Pročitajte i ovo
"Nismo bili na razini onih koji su sa selfijima sa zeljem i dežurnim telefonom htjeli rješavati problem", kazao je premijer aludirajući na šefa SDP-a Davora Bernardića.
Ministrima je poručio da od njih očekuje da jasno kažu tko je odgovoran za nagodbu, a tko nije.
Čestitao je i nogometnoj reprezentaciji na rezultatu na SP-u u Rusiji. "Momci pridonose ushitu i nacionalnom ponosu. Vjerujem da će ići do kraja", kazao je Plenković i zaželio sreću vatrenima u četvrtfinalu.
Predsjedanje EU-om od posebne važnosti za RH
Predstojeće hrvatsko predsjedanje EU-om Vlada je proglasila aktivnošću od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska će ulogu predsjedavajuće Vijećem Europske unije preuzeti u prvoj polovici 2020. godine, od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine.
"S obzirom da za pripremu ovog zahtjevnog i opsežnog projekta preostaje manje od dvije godine, potrebno je žurno donijeti odluke o nizu strateških te operativno-logističkih pitanja", objavili su Banski dvori.
Ovom odlukom Ministarstvo vanjskih i europskih poslova postalo je koordinator svih aktivnosti vezanih uz pripremu i provedbu predsjedanja, a odlučeno je i da svi poslovi vezani za pripremu te provedbu odluka povezanih s pripremom predsjedanja imaju prioritet u radu svih tijela državne uprave.
"To je najveći posao za državnu upravu otkako je moderne hrvatske države", kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na sjednici vlade.
Kao krovno tijelo ustanovit će se Upravljačko vijeće za pripremu predsjedanja RH Vijećem EU koje će biti će zaduženo za strateške odluke i smjernice procesa pripreme i provedbe predsjedanja te za njihov nadzor. Tijelom će predsjedati premijer.
NSK postaje centar predsjedanja
Očekuje se da će se za vrijeme hrvatskog predsjedanja održati okvirno 1400 raznih sastanaka na svim razinama u Bruxellesu, a u Republici Hrvatskoj najmanje jedan summit šefova država i vlada država članica EU, otprilike 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini te između 200 i 250 sastanaka na tehničkoj razini.
"To je u prosjeku 12 do 13 sastanaka svaki radni dan kojima će Hrvatska predsjedati. Toliko o kompleksnosti toga posla", rekla je Pejčinović Burić.
Iskustva dosadašnjih predsjedateljica Vijećem EU-a pokazuju da uvijek postoji jedan središnji kongresni centar gdje se uglavnom odvijaju sastanci na visokoj razini te jedan ili više drugih prostora za ekspertne sastanke.
Pošto u Hrvatskoj takvog kongresnog centra trenutačno nema, za potrebe predsjedanja će se realizirati još 2007. isplaniran, ali dosad nedovršen projekt Velimira Neidhardta o kongresnom centru u sklopu Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, odlučila je vlada.
Efikasnije pravosuđe
Bolje, brže, efikasnije i modernije pravosuđe, cilj je prijedloga zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu te izmjena i dopuna Prekršajnog zakona, koje je Vlada poslala u saborsku proceduru.
Prijedlogom zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu uređuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i program vježbeničke prakse, način provođenja stručne obuke za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim diplomskim sveučilišnim, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
"Temeljni ratio ovog zakona je da pripremimo kadrove koji će sutra u pravosuđu preuzeti funkcije sudaca, državnih odvjetnika i savjetnika, koji će biti oni ljudi koji će stvarati jedno brže, bolje, modernije pravosuđe kojem težimo", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Predloženim zakonom omogućava se obavljanje vježbeništva u upravnim sudovima te obvezu vježbenika primljenih u druge sudove i državna odvjetništva da provode određeno vrijeme svoje vježbeničke prakse u upravnim sudovima, a koji su ustanovljeni nakon stupanja na snagu postojećeg Zakona.
Kako bi se osiguralo da što veći broj ljudi u pravosuđu stekne uvjete za polaganje pravosudnog ispita, a time i veću mogućnost zapošljavanja, uvodi se stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita u trajanju od 18 mjeseci, ranije poznato kao "volontiranje".
Detaljnije se razrađuje i rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita te se određuje polaganje posebnog ispita iz Europskog prava, a uvodi se i mogućnost polaganja popravnog ispita iz jednog dijela pravosudnog ispita.
Bolja baza pravnika
Po važećim odredbama, ako se padne samo jedan segment usmenog dijela - mora se polagati cijeli ispit, a mi to sada relaksiramo, kazao je Bošnjaković.
"Mislim da će ovaj zakon stvoriti bolje uvjete za vježbenike, ali i za druge pravnike da dobijemo bolju bazu pravnika koji će pravosudni sustav činiti još boljim", ocijenio je ministar pravosuđa.
Izmjene i dopune Prekršajnog zakona posljedica su reforme pravosudnog sustava, koja se provodi kroz reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova, a povezane su i s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova i s izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a stupaju na snagu s početkom iduće godine.
Reformom pravosudnog sustava, naime, više neće postojati prekršajni sudovi, koji se spajaju s općinskim sudovima, te se sukladno tome prilagođava tekst važećeg Prekršajnog zakona.
Spajanjem sudova omogućit će se racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala, optimalno korištenje kadrova na sudovima, a prekršajni sudovi bi postali odjeli unutar općinskih sudova te bi se višak sudaca mogao s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima postoji deficit kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.
Energetski zakoni usklađuju se sa smjernicama EU-a
U Sabor su upućeni i konačni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakona o tržištu električne energije, kojima se ti akti usklađuju s EU-ovim smjernicama.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti uredit će se neovisnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (Here) i osigurati joj neovisnost u radu, rekao je resorni ministar Tomislav Ćorić.
Agencija mora imati mogućnost donošenja autonomnih odluka povezanih sa svim relevantnim regulatornim pitanjima kako bi unutarnje tržište energije funkcioniralo ispravno i potpuno neovisno o bilo kojim drugim javnim ili privatnim tijelima uključujući i vladu, dodao je.
Izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije uz ostalo donose obvezu operatora prijenosnog sustava i vlasnika operatora prijenosnog sustava vezanu uz čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija, a precizira se i pravo proizvođača da električnu energiju za potrebe crpnog (pumpnog) rada reverzibilne hidroelektrane nabavlja na veleprodajnom tržištu.
Propisuje se i obveza operatora prijenosnog sustava za izradu i objavu pravila za upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, a HERA se određuje kao jedino nadležno tijelo za davanje ili odbijanje suglasnosti na pravila koje donosi operator prijenosnog sustava.
Vladin prijedlog donosi i odredbe o izdavanju jedinstvenog računa samo krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava.
Uzgoj domaćih životinja
U saborsku proceduru upućen je nacrt prijedloga zakona o uzgoju domaćih životinja, kojim se propis iz 1997. usklađuje s EU pravilima, a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, taj zakon ima za cilj potaknuti udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača.
Važeći aktualni zakon o stočarstvu datira iz 1997. i dosta je u nekim stvarima zastario i iz tog razloga i idu izmjene, kazao je Tolušić.
"Osnovni koncept EU uredbe i zakona omogućava osamostaljivanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija u provedbi uzgojnih programa te naglašava potrebu jačanja njihovih administrativnih i institucionalnih kapaciteta kako bi te udruge u potpunosti ispunjavale uvjete za vođenje uzgojnog programa te u odnosu na druge s područja EU bile tržišno konkurentne", istaknuo je.
Zakon ima za cilj udruživanje i okrupnjivanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija, rekao je Tolušić. Dodao je i kako se prijedlogom zakona uređuju i specifičnosti u provedbi uzgoja, trgovine, očuvanja genetske raznolikosti te reprodukcije domaćih životinja.
Vlada je u Sabor uputila i nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, a Tolušić je rekao kako je glavni cilj izmjena i dopuna uglavnom tehničke prirode.
Potrebno je uskladiti terminologiju s drugim zakonima, primjerice onom o akvakulturi, o pružanju usluga u turizmu i o hrani, a potrebno je i ažurirati i popis uredbi koje se primjenjuju, nadopuniti i pojasniti pojedine odredbe radi izbjegavanja mogućnosti dvostrukog tumačenja ili pojednostavljenja provedbe u praksi.
U tom je smislu, kazao je Tolušić, potrebno doraditi odredbe koje se odnose na primjenu zakona, regulaciju ribolova u zaštićenim dijelovima prirode, športski i rekreacijski ribolov, pohranu povlastica i upravljanje odobrenjima za ribolov pojedinim alatima.
Jedna od značajnijih promjena je prenošenje poslova organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu koja je organizacijski, kadrovski i stručno spremna preuzeti organiziranje i edukacije na tom području.
"Vezano za inspekciju, potrebno je unijeti odredbu o bespilotnim letjelicama, budući da ćemo snimke tih letjelica, a letjelice nabavljamo, koristiti za potrebe inspekcije te kao dokaz u postupcima koje provodimo", istaknuo je Tolušić te dodao kako je potrebno omogućiti djelatnicima Ministarstva obrane da upravljaju navedenim sustavom.
Predloženim izmjenama obavljene su korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, smanjiti će se broj propisanih prekršaja, prenijeti će se poslovi stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsko poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu čime će se rasteretiti Ministarstvo poljoprivrede, a korisnicima će se omogućiti besplatno stručno osposobljavanje.
Za provedbu oba zakonska prijedloga nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. (S.Ve./Hina)
