Kako bi obilježila tu veliku godišnjicu, novozelandska Vlada održat će 29. srpnja prigodnu svečanost u parlamentu na kojoj će odati počast doprinosu koji su Hrvati dali Novom Zelandu u proteklih 150 godina, izvijestili su mediji u Wellingtonu, glavnom gradu te pacifičke otočne države, smještene jugoistočno od Australije.
Pročitajte i ovo
SIGURAN POVRATAK
Prvi Hrvati sletjeli iz Dubaija u Zagreb: "Tamo sve normalno funkcionira"
SRETNI SLET
FOTO Akcija MVEP-a u jeku bliskoistočne krize: Kako se uz Hrvate iz Dubaija izvlače i državljani 13 drugih zemalja
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Iran krenuo u žestoku osvetu, Katar bijesan: Pogodili najveći LNG kompleks na svijetu
na obuci u Kuparima
Polazniku (25) Policijske akademije pozlilo: Umro je u bolnici
Nagovijestio francuski ministar
Država s drugog kraja svijeta želi u EU? "Gotovo polovica stanovnika podržava tu ideju"
"Danas je poseban dan za Hrvate dok obilježavaju svoj Nacionalni dan, kada je formirana moderna hrvatska država 1991. Toplo pozdravljam Hrvatsku i njezine ljude, i posebno one hrvatskog podrijetla na Novom Zelandu, i veselim se proslavi s njima u Parlamentu idućeg mjeseca", rekao je ministar Carter u priopćenju novozelandske vlade, koje je prenio news portal Scoop.
Proslava 150. godišnjice doseljavanja Hrvata na Novi Zeland i njihova doprinosa kulturi te zemlje, održat će se u utorak 29. srpnja, u zgradi Parlamenta u Wellingtonu.
"Prvi doseljenici iz tadašnjeg Austro-ugarskog carstva stigli su 1858. i tijekom idućih naraštaja nazivani su Dalmatincima, Jugoslavenima, a sada se izjašnjavaju kao Hrvati", rekao je ministar Carter.
"Mnogi su uspjeli na poljima kauri gume na dalekom Sjeveru, radeći u snažnim obiteljskim skupinama i zajednicama", dodao je.
Kauri guma, fosilizirana smola istoimenog stabla, koja se kopala na Sjevernom otoku Novog Zelanda krajem 19. i početkom 20. stoljeća, bila je tada glavna sirovina u proizvodnji premaza i politura za zaštitu namještaja, i izvozila se u Europu, SAD i drugdje, a mnogim hrvatskim doseljenicima to je bio prvi posao koji su našli.
"Drugi Hrvati začeli su našu industriju vina i još uvijek su povezani s najboljim vinima koje Novi Zeland danas proizvodi", rekao je ministar Carter.
Najpoznatiji među hrvatskim vinarima na Novom Zelandu, Nikola 'Nick' Nobilo iz Lumbarde na Korčuli, koji je umro u kolovozu prošle godine u 94. godini, 1943. prvi je počeo saditi kvalitetne vinske sorte, da bio poslije postao najvećim proizvođačem vina na Novom Zelandu, glasovit u svijetu po svom nagrađivanom 'sauvignon blancu'. Njegova vinarija Nobilo Vinters, danas je dio američke korporacije Consellation Vines, a vina Nobilo prodaju se u Australiji, Aziji, Europi i SAD-u.
Hrvatska zajednica, koja prema popisu iz 2001. broji nešto više od 2.500 članova, dala je značajan doprinos životu Novog Zelanda na brojnim područjima, uključujući sport, glazbu, umjetnost, industriju i prosvjetu.