Upravo zbog toga nije izravno vezan uz razgraničenje između Slovenije i Hrvatske niti ga može prejudicirati, premda se takvim pokušava prikazati.
Pročitajte i ovo
Slovenski premijer izjavio je u petak kako se primjenom ZERP-a "ne može prejudicirati nikakvo rješenje granice na moru između Slovenije i Hrvatske".
"Razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije isključivo je razgraničenje teritorijalnih mora, a prostor ZERP-a je izvan toga", izjavio je Vidas, dodavši kako to jasno proizlazi iz odredaba Konvencije UN-a o pravu mora i geografske stvarnosti.
Po njegovim riječima to razgraničenje treba riješiti prateći dogovor premijera Ive Sanadera i Janeza Janše u skladu s njihovom izjavom na Bledu od 26. kolovoza 2007., da će sporove o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije rješavati Međunarodni sud u Haagu. Riječ je o nedvosmislenoj zajedničkoj izjavi i dogovoru dvojice premijera, kako napominje Vidas, a u zadnje se vrijeme domašaj toga pokušava umanjiti
pogrješnim prikazivanjem kao da je "neformalno" ili "neslužbeno" - pa čak i mijenjanjem sadržaja, te navođenjem tzv. treće strane umjesto Međunarodnog suda u Haagu.
Što se tiče pravne obveznosti zapisnika sa sastanka triju državnih tajnika od 4. lipnja 2004., Vidas navodi da je za to pitanje mjerodavna Konvencija UN-a o pravu mora, jer ona obvezuje ne samo Sloveniju, Italiju i Hrvatsku nego i sve članice EU-a.
"Pravo na gospodarski pojas (i ZERP) temelji se na toj Konvenciji. Čak kad bi se i prihvatilo da je zapisnik ('agreed minutes') doista i sporazum ('agreement'), na njega se među strankama Konvencije o pravu mora primjenjuju odredbe te Konvencije", tvrdi Vidas.
Po njegovim riječima Konvencijom o pravu mora su izričito propisani uvjeti za izuzimanje od pojedinih odredaba, kao i procedura. Po Konvenciji već o samoj namjeri sklapanja sporazuma s takvim učinkom potrebno je prethodno, putem glavnog tajnika UN-a kao depozitara Konvencije, izvijestiti sve ostale stranke, danas 155 država, podsjeća Vidas. Dodaje kako je ta procedura u lipnju 2004. propuštena, pa već iz tih razloga tekst zapisnika ostaje bez pravnog učinka, jer su sve uključene države stranke Konvencije UN-a i dužne su je poštivati.
Unatoč dužnosti poštivanja odredaba Konvencije, po Vidasovu mišljenju, ključno pitanje sada ipak nije samo u formalno-pravnim elementima.
"Ni Europskoj uniji ni jadranskim zemljama nije cilj izbjegavati regulaciju ribarstva kao ni onemogućavati zaštitu morskog okoliša, nego upravo suprotno - to više što su u Jadranu opustošena vrijedna riblja naselja te je mnogo izgreda izlijevanja ulja s brodova", napominje Vidas.
"Osim toga, zapisnikom iz lipnja 2004. konstatirano je da je Hrvatska spremna uključiti se u pregovore radi sklapanja ugovora o ribarstvu s EU, te je o pitanjima ribarstva kasnije i provedeno više krugova tehničkih razgovora - no na žalost bez postizanja sporazuma", dodaje Vidas.
Po njegovu mišljenju neovisno o pravnim aspektima zapisnička konstatacija o spremnosti Hrvatske na pregovore o sporazumu o ribarstvu sada može imati dvije sadržajne implikacije za primjenu ZERP-a.
"Prva jest ta da bi se o modalitetima primjene ZERP-a s obzirom na ribarstvo sada, tri i pol godine nakon zapisnika, napokon trebali dovršiti dogovori s Hrvatskom o konkretnim uvjetima ribarstva susjednih zemalja EU-a u području ZERP-a, u skladu s Konvencijom o pravu mora, koji će onda vrijediti do početka primjene zajedničke ribarstvene politike EU-a na Hrvatsku kad postane članicom Unije. A druga jasna implikacija jest da za primjenu ekološke komponente ZERP-a nema nikakvih ni pravnih ni sadržajnih zapreka", smatra Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora u norveškom Institutu Fridtjof Nansen.
-
POLITIČKA BLOKADAZatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba"
-
Bio s obiteljiDrugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca
-
Čemu ovo?U 21. stoljeću: Pogledajte skandaloznu fotografiju marokanske reprezentacije uoči leta na Svjetsko prvenstvo
