Viceguverner Roman Šubić je od agencije za naplatu potraživanja kupio vilu u Zagrebu, a upravo HNB odobrava prodaju plasmana građana agencijama i ima uvid u njih, doznao je Index.
Pročitajte i ovo
Prva dama
Afera Daj pet bez posljedica: Kaznena prijava protiv Sanje Musić Milanović odbačena
Otkriva Provjereno
Prvo je devastirao Unu, a onda u prvom redu do mora izgradio vilu s bazenom: Evo kako je zaobišao proceduru
Nakon trgovanja obveznicama - trgovanje nekretninama. Linija između legalnosti i etike za HNB je posljednjih dana sve tanja.
"Sve po zakonu, sve u skladu s trenutnim zakonima RH, međutim nikako etično, dakle upitno moralno", rekao je Ivica Puljak.
Otkup dugova građana od strane agencija oporba je pokušala zabraniti, no nije uspjela.
"Po zakonu je, naravno, dugove građana prodavati agencijama za naplatu potraživanja za 25 posto, po zakonu je da te agencije od građana potražuju 100 posto vrijednosti, po zakonu je da oni koji imaju tajne informacije o tome kupuju te nekretnine budzašto", kaže Sandra Benčić.
Naime, upravo HNB mora bankama odobriti prodaju dugova Agenciji pa ima uvid u sve plasmane koji se prodaju.
"Jedan kaskadni moment gdje se cijelo povjerenje koje su ljudi imali u to regulatorno tijelo zapravo pretvorilo stvarno u pećinu razbojničku", Zvonimir Troskot.
Iz HNB-a kažu kako Šubićev posao nema dodirnih točaka s odobrenjem prodaje dugova agencijama.
"Viceguverner Šubić ne raspolaže podacima o pojedinačnim kreditnim obvezama potrošača niti o njihovoj mogućoj prodaji", naveli su.
Nekretninu je uredno upisao u svoju imovinsku karticu koja ujedno otkriva kako supruga i on imaju mjesečna primanja od oko 116.000 kuna
"Na tuđoj nesreći se ne smije zarađivati. On s tom plaćom i još sa plaćom supruge koja je otišla, poslali su je u Europsku centralnu banku trguje nečijom nesrećom, nečijim dugovima i ulazi u neke nekretninske biznise. Pa zato i toliku plaću ima da se time ne bavi. Veća razina viceguvernera ima duplo veću plaću nego premijer", poručuje Boris Lalovac
Koliko je platio nekretninu Šubić ne želi otkriti. Kaže tek kako ju je vidio na javnome internetskom oglasniku.
"S obzirom da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika", dio je priopćenja.
Oporba opetovano traži potpunu zabranu prodaje dugova građana agencijama te nadzor Hanfe nad njihovim radom. Vladajući su njihove prijedloge odbili.
"To je iz razloga da bi oni danas mogli reći da je sve po zakonu. Jer je sve po zakonu", rekla je Benčić.
Za zabranu će zato, kažu, pokušati ugraditi u europske direktive. Na odgovor Ministarstva financija još čekamo.
"Informacija je bila javno dostupna"
O svemu se priopćenjem oglasio i viceguverner.
"U skladu s dužnosničkom obvezom iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa ističem da sam u zakonski propisanom roku predao novu imovinsku karticu, u kojoj sam – između ostalog – upisao i da sam vlasnik kuće sa okućnicom ukupne površine 1.077 m2 u Gornjem Stenjevcu.
Do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao sam putem internetskog oglasnika. Naime, informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina, gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
S obzirom da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika.
Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup tražbine, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama. K tome, to nisu podaci koje su – prema članku 11. Zakona o sprječavanju sukoba interesa – dužnosnici obvezni unijeti u imovinsku karticu
Temeljem važećih propisa Hrvatska narodna banka nije nadležna za nadzor aukcija u okviru kojih kreditne institucije nastoje prodati loše plasmane, niti nadzire poslovanje agencija za naplatu potraživanja. Samim time, niti Ured za sanaciju kreditnih institucija, za čiju sam koordinaciju zadužen, nema nikakvih nadležnosti u pogledu tih aukcija.
Osnovna zadaća Ureda za sanaciju kreditnih institucija u bitnome se sastoji od izrade i ažuriranje sanacijskih planova kreditnih institucija, pri čemu su njegove aktivnosti podijeljene u četiri funkcionalne cjeline: sanacijsko planiranje, izvršenje sanacije, izrada i praćenje regulative te davanje pravne podrške te suradnja i koordinacija rada s ostalim domaćim i stranim institucijama.
K tome, poslovi Ureda za sanaciju kreditnih institucija, a time i moje odgovornosti, nemaju dodirnih točaka s aktivnostima u pogledu kupoprodaje plasmana između kreditnih institucija i agencija za naplatu potraživanja, kao ni s obvezama kreditnih institucija prema HNB-u koje proizlaze iz važećih propisa kojima je regulirana kupoprodaja plasmana.
Naime, prema članku 150. Zakona o kreditnim institucijama i Odluci o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, svaka kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 60 dana prije sklapanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog ukupnog iznosa plasmana u smislu članka 2. točke 4. Odluke, pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta propisanih Odlukom te dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci dokumentaciju koja je propisana Odlukom", stoji u priopćenju, prenosi Index.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr