Veliko curenje osobnih podataka: "Netko može u vaše ime sklopiti ugovor s teleoperaterom, a vi ćete se onda godinama natezati"

Novi slučaj curenja podataka iz agencije za naplatu potraživanja.

Od tvrtke EOS Matrix iscurilo je više od 181.000 osobnih podataka, a među njima su se našli i podaci maloljetnika, doznaje Index.hr. Drugo je to veliko curenje podataka nakon što je u prosincu prošle godine pokrenuta istraga zbog curenja iz tvrtke B2 kapital. O novom slučaju oglasila se Agencija za zaštitu podataka, kaže da počinje s istragom.

"Agencija za zaštitu osobnih podataka poduzela je žurne nadzorne aktivnosti. Kad budu završene, o tome ćemo obavijestiti javnost", kazao je Zdravko Vukić, ravnatelj AZOP-a. "Ako građani smatraju da je došlo do povrede njihovih osobnih podataka, oni to mogu zatražiti od predmetne tvrtke kao voditelja opreme", dodaje Vukić.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) odgovaraju da nemaju ovlasti za stavljanje moratorija na rad agencija za naplatu potraživanja te da HNB nije nadležno tijelo za nadzor agencija, nego isključivo pojedinih uvjeta po kojim banke prodaju te dugove agencijama.

Iz Ministarstva financija poručuju da će do kraja godine predložiti zakon koji će sadržavati mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije toga. Zakon nije donesen prije, poručuju, jer se čekala direktiva na razini Europske unije, ali će agencije biti pod posebnim povećalom.

Pročitajte i ovo Nakon sastanka Plenković komentirao stanje s bankama u Europi i bi li uhitio Putina da dođe u Hrvatsku

A oporba se pita zašto su vladajućima draže agencije za utjerivanje dugova nego građani. Upozoravaju kako su građani potpuno nezaštićeni od utjerivača dugova jer ne postoji zakonski okvir kojim bi se regulirao njihov rad.

"Vlada Andreja Plenkovića to namjerno ne čini i zato pozivamo guvernera da stavi moratorij na odluku o prodaji plasmana i potraživanja i prodaju potrošačkih dugova do regulacije. Ne možemo dozvoliti da naši građani, posebno maloljetni, budu izloženi mogućoj krađi identiteta", rekla je Sandra Benčić (Možemo).

Podsjetili su kako su još prije mjesec i pol dana u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka, no prijedlog još nije na redu za raspravu.

Pročitajte i ovo Ekskluzivno za Dnevnik Nove TV Vujčić o novcu u hrvatskim bankama i poskupljenjima: "Jedna cijena koja je stvarno porasla, a to je iskustvo i drugih zemalja, jest cijena kave"

"Država je ostavila građane potpuno nezaštićenima prema utjerivačima dugova, nije stvorila osnovni okvir za zaštitu podataka građana, a riječ je o imenima i prezimenima, OIB-ovima, adresama i brojevima telefona", izjavila je Benčić u Saboru i najavila prikupljanje potpisa kako bi se zakonski prijedlog pogurao na dnevni red rasprave.

Od Hrvatske udruge banaka traži da se očituje o solidarnoj odgovornosti banaka, koje su dugove prodale agencijama u kojima su dužnici manje zaštićeni.

Pročitajte i ovo Oprašta li država dugove Tijekom koronakrize država je mnogima pomagala beskamatnim kreditima. Sada je došlo vrijeme za otplatu, a novca mnogi nemaju

Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je kako "ne samo da ne postoji zakon koji bi regulirao agencije već te agencije ne poštuju ni zakone o čuvanju osobnih podataka građana".

Upozorio je da netko te podatke može zloupotrijebiti, odnosno može u nečije ime sklopiti ugovor, primjerice s telekom-operaterom. Agencije usto, osim podacima maloljetnika koji su nasljednici dugova roditelja, raspolažu i podacima potencijalnih dužnika, što je protivno pravilima o zaštiti osobnih podataka.

Pročitajte i ovo Ministar nema pojma Kako je agencija za otkup dugova dolazila do podataka građana: "Teroriziraju ih, nazivaju susjede, ovo je megaskandal"

"Netko može te podatke uzeti i u vaše ime sklopiti ugovor s teleoepraterom, a vi ćete za mjesec ili dva dobiti na kućnu adresu račun i onda ćete se godinama natezati da dokažete da niste bili ti koji su taj ugovor sklopili", naglasio je Grbin i najavio da će već ovoga tjedna u saborsku proceduru biti upućen prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se reguliralo pitanje apsolutne zastare za određene potrošačke odnose, a čime bi se pomoglo žrtvama utjerivača dugova i ovršenima.

"Želim čuti od Vlade zašto su im važniji utjerivači dugova od njezinih građana, pa tu direktivu ne želi implementirati u Hrvatsku, a rok je do kraja ove godine", rekao je Grbin.