Ne šećerima! (Foto: Getty Images)
Ne šećerima! (Foto: Getty Images)

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković upozorila je govoreći o glavnoj temi - pretilosti, kako je u Hrvatskoj smrtnost od bolesti uzrokovanih debljinom veća nego smrtnost od malignih bolesti.


Treća hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane održava se dva dana na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u sklopu Svjetskog dana hrane. Pomoćnica ministra Katalinić-Janković je istaknula kako je tema konferencije pretilost, koja je postala pandemija jer je u posljednjih 20-ak godina broj pretilih osoba utrostručen.

"Prema podatcima kojima raspolažemo, 35 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, što je alarmantno i na tome moramo ozbiljno raditi kako bi se taj broj smanjio", rekla je Katalinić-Janković.

Po njezinim riječima, da bi se to provelo, svi moraju sudjelovati, počevši od djece koja trebaju stjecati zdrave prehrambene navike već u roditeljskom domu, a na tome treba raditi i u dječjim vrtićima i osnovnim školama kako bi se djeca odgovorno ponašala prema svojem zdravlju cijeli život.

"Ono što prati prekomjernu tjelesnu težinu u konačnici donosi posljedice u starijoj životnoj dobi jer je u Hrvatskoj smrtnost od bolesti koja su uzrokovana debljinom veća od smrtnosti od malignih bolesti", zaključila je pomoćnica ministra.

Božica Muškardin i Srna Bijuk (Foto: Dnevnik.hr) Bolest s kojom se bori 300.000 građana: "On se ne osjeti, ali sve uništi, sve grize, uništava..."

Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić (HAPIH) je ustvrdio kako se nameću novi izazovi u vezi sa sigurnosti hrane, ali i izazovi kad je riječ o prehrambenim navikama.

"Želimo upozoriti na rizike koje nosi nezdrava prehrana kako bismo postigli kvalitetnije zdravlje građana. Hrvatska nije abolirana od problema s kojima se susreću u drugim državama Europe, pogotovo onima razvijenima, pri čemu mislim na pretjerani unos soli i sve veći broj namirnica slabije nutritivne vrijednosti. Na ovakvim skupovima struka i znanost upozoravaju na rizike i na stvari koje trebamo mijenjati u svakidašnjem životu", rekao je Dugalić.

Kad je riječ o sigurnosti hrane u Hrvatskoj, sustav funkcionira, ocijenio je i poručio građanima da vjeruju proizvodima koji su prošli sustav kontrole. Podsjetio je da se proizvodi s tržišta često povlače ako se procijeni da su rizičnog sastava te da se rade znanstvena istraživanja i analize kako bi se spriječilo da rizične namirnice dođu na tržište.

"Surađujemo sa svjetskim institutima i agencijama koji se time bave kako bismo bili u tijeku i na vrijeme odgovorili na izazove koji su pred nama i intervenirali kako se na tržištu ne bi pojavljivala hrana koja može biti štetna za ljudsko zdravlje", objasnio je Dugalić. Istaknuo je i kako je aktualan problem vezan uz bacanje hrane te da se radi na pravilniku o njezinu doniranju kako se to ne bi događalo i kako bi ta hrana što brže stigla do potrebitih.

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling je rekla kako je u borbi protiv pretilosti djece nužno steći zdrave prehrambene navike.

"U županiji provodimo projekt 'Školski obrok za sve' u osnovnim školama kako bismo djeci omogućili zdravu prehranu i učinili što više možemo da prestanu jesti tzv. brzu hranu", rekla je Wendling.

Prvoga dana Konferencije održan je i okrugli stol "Zdrava prehrana – sve veći izazov današnjeg vremena", a tijekom dva dana na njoj će se održati 15-ak predavanja o prehrambenim navikama i kvaliteti hrane. Skup se održava u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva te uz potporu Organizacije za poljoprivredu i hranu UN-a (FAO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Posebni porez - oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera

Nakon što je objavljeno svjetsko istraživanje o utjecaju šećera na organizam i procjeni da od bolesti povezanima sa šećerima godišnje umre više ljudi nego nasilnom smrti, i države su se uhvatile u koštac sa smanjivanjem odobrene količine šećera u proizvodima.

Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića Hrvatska namjerava uvesti oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.

Tako se umjesto dosadašnje definicije voćnih sirupa propisuje definicija dodanih šećera (monosaharidi i disaharidi), pripravci koji sadrže šećer, osim sokova koji ne sadrže dodane šećere te tvari za zaslađivanje ili sladila.

Sokovi (Ilustracija: Getty Images) Hoće li porez na zašećerene sokove smanjiti pretilost? "Potrebne su drastičnije mjere"

Prema prijedlogu, posebni bi se porez na kavu i bezalkoholna pića plaćao prema masi ili volumenu proizvoda, udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina.

Izračun i visinu sastavnica za izračun posebnog poreza uredbom bi utvrđivala Vlada uredbom, a za što ima rok od godinu dana od dana stupanja na snagu predloženih izmjena.

"Promijenjenim poreznim oblikom će se očekivano podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Fiskalna politika je inače uobičajena u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka i koristi se u oporezivanju cigareta i alkohola", ističe se u obrazloženju. (Hina)