'Uzrok hrvatsko-slovenskog sukoba je gospodarski rat na sjevernom Jadranu'

Pod naslovom 'Ne samo pitanje časti' analitičar FAZ-a za jugoistočnu Europu Karl-Peter Schwarz zaključuje da razlog za slovensku tvrdokornost u sporu s Hrvatskom treba prije svega tražiti u pitanju osiguranja budućeg statusa koparske luke u konkurenciji s tršćanskom i riječkom lukom. On citira slovenskog ministra prometa Patrika Vlačiča koji drži da je Slovenija 'logistička platforma' za ovaj dio Europe, da koparska luka u učvršćenju tog položaja ima presudnu ulogu te da stoga njezin izlaz na more mora biti trajno riješen. On doduše smatra da međunarodno pravo koparskoj luci i sada jamči izlaz na more, ali da prolaz kroz hrvatske teritorijalne vode nije prihvatljivo rješenje.

Pročitajte i ovo Svi su poginuli FOTO Detalji tragičnog pada zrakoplova: Let je bio rođendanski poklon jednom od putnika Užasno otkriće Strava u susjedstvu: Mrtva beba pronađena na smetlištu

'Za nanošenje štete koparskoj luci dostatno je da Hrvatska u svojim vodama zaustavi i nadzire jedan ili dva velika prijevoznika kontejnera', smatra slovenski ministar prometa koji istodobno zaključuje da se to 'dosad nije dogodilo', ali da isto tako u budućnosti 'nije isključeno'.

'Gospodarski rat na gornjem Jadranu već je odavno u punu zamahu', prenosi list Vlačičeve riječi. 

'Granični problem bi uskoro mogao postati sigurnosni'

Centar za politološka istraživanja iz Zagreba danas je priredio okrugli stol na kojem su hrvatski i slovenski znanstvenici, povjesničari, pravnici, politolozi i ekonomisti razgovarali o odnosima Hrvatske i Slovenije te o procesu integracije Hrvatske u EU u svjetlu odnosa dviju država.

Predsjednik Slovenskoga društva za međunarodne odnose Jožef Kunič je ocijenio da je premalo dijaloga između dviju država te kako je dobro da je priređen takav skup. Ističući kako problem granice treba što prije riješiti, rekao je da je zagovarao medijaciju prije nego što je to postalo službeno stajalište Slovenije. Za rješenje spora potrebno je pozitivno ozračje, izbor poštenog medijatora te hrabrost vlada da se o tome dogovore, dodao je.

Akademik Vladimir Ibler, koji na skup nastupio umjesto spriječena bolešću akademika Davorina Rudolfa, rekao je kako je u rješavanju hrvatsko-slovenskoga spora 'apsolutni pristaša izlaska pred Međunarodni sud'.'Ošto zastupam stajalište da se ide pred Sud i protiv sam svake medijacije', rekao je Ibler, podsjećajući da se na razne načine tim graničnim pitanjem bavio od kraja 1992.

Rekao je da mu slovenski kolege nikad nisu odgovorili zašto je dobar Međunarodni sud za Dansku, Njemačku i druge europske države, a nije dobar za Sloveniju.

Direktor zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose Mladen Stančić rekao je kako je granični problem između dviju država 'od pravnog problema prerastao u politički, a uskoro bi mogao prerasti u sigurosni problem'.

Male zemlje, kako je rekao, moraju poduprijeti misiju EU da od ekonomskoga diva preraste u sigurosni faktor te ostvari viziju proširenja na istok. Ističući kako je u 'malim zemljama' lakše manipulirati narodom nego u velikima, Stančić je ustvrdio kako je 'sjeme' posijano blokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU, a sada je krenulo dalje onemogućavanjem Hrvatske u pristupanju drugim međunarodnim integracijama. Drži da se zapravo zbog frustracija ugrozila sigurnost EU te da će taj proces biti teško zaustaviti. 

'Sadašnje stanje zasluga nesposobnih političara'

Damir Grubiša, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, rekao je da spor između Hrvatske i Slovenije nije više granični, nego teritorijalni spor, što je nešto šire. Dodao je da u Europi ima 35 teritorijalnih sporova, ali u zemljama stabilne demokracije to ne služi za određivanje unutarnje i vanjske politike. Grubiša je rekao kako bi bilo dobro prihvatiti posredovanje EU u rješenju spora budući da je EU najautoritativnija. Uz posredovanje EU istodobno treba deblokirati pregovore, istaknuo je, dodajući da je deblokada procesa potrebna kako ne bi bilo još većeg 'ukopavanja'.

Janko Prunk, profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, sadašnje stanje ocijenio je zaslugom, kako je rekao, nesposobnih slovenskih i hrvatskih političkih elita koje nisu bile kadar riješiti problem.

Anđelko Milardović, direktor Centra za politološka istraživanja, rekao je kako su odnosi između dviju država od izrazito prijateljskih došli u fazu blagog neprijateljstva. Misli da se problem ne može reducirati samo na granični spor jer on ima i drugih dimenzija kao, primjerice, ekonomsku. U tom kontekstu spomenuo je dug Slovenske banke i bosanskohercegovačkim štedišama.