Vlada je odlučila povećati minimalnu plaću na 500 eura te još jednom produljiti rok za provedbu Popisa stanovništva, ovaj put do 14. studenog. Što se tiče ovogodišnjeg gospodarskog rasta, Vlada ga procjenjuje na devet posto, a prihode proračuna za 2022. na 164,5 milijardi kuna. Sve to odvija se u sjeni brzo rastućih brojki zaraženih koronavirusom pa je premijer Andrej Plenković ponovno apelirao na građane da se cijepe, a kreću i strože kontrole epidemioloških mjera u ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima.


''Prešli smo 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom, to je 1,9 milijuna naših sugrađana. Pozivam sve još jednom da se cijepe, one koji su primili dvije, da prime i treću dozu. Indikativan podatak je taj da u proteklih tjedan dana od 1000 hospitaliziranih, njih 75 posto nije bilo cijepljenih, a od ljudi koji su preminuli u dobi od 40 do 59 godina, a ima ih 15, samo je jedna osoba bila cijepljena. To su ljudi kao članovi vlade ovdje, od 40 do 59 godina. To je ozbiljan podatak", rekao je premijer Andrej Plenković na početku redovne sjednice Vlade.

Vlada podiže minimalnu plaću na 500 eura, pomaknut rok za provedbu Popisa stanovništva

Među važnim odlukama koje su danas usvojene, Plenković je istaknuo i povećanje minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine: ''Temeljito smo raspravili sve opcije na stolu i procijenili smo da se ona u ovim okolnostima poveća na 3750 kuna, čime će biti i lako pamtljiva, to je 500 eura, povećanje od 10,3 posto. Time prvi put podižemo minimalac iznad 50 posto prosječne neto plaće. Prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7118 kuna, a medijalna plaća 6014 kuna. Ova minimalna plaća će biti 60 posto medijalne plaće. To je veliki korak naprijed. Povećali smo je četiri puta više nego prethodne tri Vlade, za 1250 kuna u pet godina.''

Govoreći o rebalansu proračuna, kazao je da ''procjenjuju da bi realni rast BDP-a u 2020. trebao biti devet posto, čime se odmah vraćamo od onog pada BDP-a od prošle godine od osam posto, a govori o žilavosti i snazi hrvatskog gospodarstva''.

Vlada će opet produljiti Popis stanovništva, koji bi trebao biti gotov ovaj put do 14. studenog. Odluka o produljenju roka dolazi s obzirom na okolnosti epidemije, objasnio je Plenković: ''Popisivači nailaze na teškoće pri popisivanju. Rok se produljuje do 14. studenog da se u miru dovrši popis po manjim džepovima koji su preostali, da bude napravljen na najbolji mogući način."

Mobilizacija bolničkog sustava i ponovno aktiviranje Arene i COVID ambulanti

"Danas su zabilježena 4154 nova slučaja zaraze, a udio novozaraženih u 24 sata je 33,77 posto. U bolnici je 1321 osoba, a pomoć respiratora potrebna je za 160 pacijenata. Od novozaraženih u tjedan dana, njih 74,5 nije bilo cijepljeno, a jednak je postotak i među hospitaliziranima'', istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

''Zbog povećanja dnevnog broja novozaraženih u srijedu je održan sastanak ekspertne skupine u Ministarstvu zdravstva. Popunjenost bolnica u Zagrebu je visoka, treba povećati broj kreveta, pa i na intenzivnoj njezi. KBC Zagreb, Sestre Milosrdnice i Dubrava će povećati broj kreveta, a Sveti Duh i Merkur će biti u stanju pripravnosti", pobrojao je Beroš.

Najavio je i da se radi na aktiviranju Arene kao centra za prihvat COVID pacijenata, kao i ponovno pojačan rad COVID ambulanti, što je naložilo Ministarstvo zdravstva županijskom stožerima i domovima zdravlja, a u Zagrebu su one otvorene već ovaj tjedan. 

''Zdravstveni sustav se sprema na nova opterećenja. Uz dostupna cjepiva i jasna pravila mnoge hospitalizacije možemo izbjeći. Više od 80 posto liječnika je cijepljeno, moramo se zapitati tko bi nas liječio da se oni nisu cijepili? Slijedimo njihov primjer. Put izlaska iz epidemije se neminovno i nepotrebno produljuje. Poruka znanosti je jasna: moramo ubrzati izlazak iz epidemije putem cijepljenja", poručio je Beroš.

Vrhunac četvrtog vala dočekujemo pripravni s utvrđenim planom djelovanja, dodao je te istaknuo pritom i da se trenutačno bilježi značajno povećanje interesa za cijepljenje u odnosu na tjedan ranije: ''Prva tri dana ovog tjedna prvom dozom cijepljeno je 3790 osoba više nego prošloga tjedna. U Hrvatskoj je do jučer utrošeno 3.586.590 doza cjepiva, a cijepljeno je 56 posto odraslog stanovništva. Dodatnom, trećom dozom cijepljeno je više od 14.000 osoba, a u četvrtom tjednu COVID potvrda među djelatnicima u bolnicama i primarnoj zaštiti zabilježena su 94 pozitivna nalaza.''

Kreću strože kontrole epidemioloških mjera

"Primjećuje se trend opuštanja u društvu i zato će se ići na pojačanu provjeru i nadzor postojećih mjera. U tome će sudjelovati policija", rekao je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade te prvi čovjek nacionalnog Stožera civilne zaštite Davor Božinović: "Održan je sastanak inspektora civilne zaštite s inspektorima Državnog inspektorata i policijom, gdje je dogovorena operativna provedba pojačanih mjera nadzora. Policijski službenici će obavljati pojačani nadzor osoba u javnom prometu, ugostiteljskim objektima, posebno nadzor njihova rada poslije redovnog radnog vremena te nadzor provedbe mjera na javnim okupljanjima.''

Državni inspektorat će nadzirati rad ugostiteljskih objekata i trgovačkih centara, a Ravnateljstvo civilne zaštite pojačano će nadzirati pravne osobe u ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima, ali i okupljanja poput svadbi i drugih javnih okupljanja: ''Na temelju prikupljenih saznanja posebna će se pozornost posvetiti organizaciji zajedničkih akcija radi sprječavanja ilegalnih okupljanja, odnosno prema pravnim osobama koje opetovano krše odluke Stožera.''

Pandemija koronavirusa, ilustracija - 3 Stožer objavio brojke: Danas 4154 novozaražene osobe, 26 preminulih. U jednoj županiji udvostručen broj novih slučajeva
Koronavirus Bolnice u Hrvatskoj prelaze na novi režim: Pogledajte što se sve mijenja

Rast ove godine devet posto, proračun za 2022. 164,5 milijardi kuna

"Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od devet posto, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine", rekao je Plenković.

Prema njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna, odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je. Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

Zdravko Marić Marić predstavio rebalans proračuna i plan za iduću godinu: Ima i savjet za kolegu Beroša
Andrej Plenković Premijer Plenković: "Idući tjedan nastava u školama ide online, mislimo da je to dobro"

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države, očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto BDP-a u 2022., 78,0 posto BDP-a u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024. godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije, čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

"Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije", rekao je Plenković.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju