Radite li i Vi u školi ili imate članove obitelji i prijatelje koje rade takav posao? Slažete li se s ispovijesti učiteljice iz ove priče. O Vašim iskustvima pišite nam na moj.report@novatv.hr .
Potaknuta uvriježenim mišljenjem u javnosti kako je posao učitelja najbolji posao na svijetu upravo zbog tromjesečnog godišnjeg odmora u vrijeme 'špice' sezone, kada se zbog vrućina nikome neda ići na posao, jedna je učiteljica odlučila ispričati svoju stranu medalje i javnosti razjasniti zablude o najkraćem radnom vremenu i najdužem godišnjem odmoru.
Da i nije baš tako kako mnogi vjeruju, objasnila je učiteljica iz Srbije, s kojom bi se vjerojatno složile i mnoge hrvatske kolege i kolegice, Anica Gudlin – Grujić koja je u svojoj objavi na portalu Ladylike navela nekoliko zabluda koje su uvriježene u javnosti. Kao prvu među neistinitim pričama povezanima s radom učitelja i djelatnika u prosvjeti navela je popravne ispite za koje je kazala da osim što ih ne vole učenici, ne vole ih ni nastavnici.
Kako ćete provesti školske praznike?
'I roditelji i učenici, a naročito mi, nastavnici, odahnuli smo kada je zazvonilo posljednje zvono ove školske godine. Od sredine svibnja, kada su se mnogi „probudili" i shvatili da se u školi ne ocjenjuje neznanje, mamina i tatina diploma i zvanje, šminka, garderoba i fizički izgled, do sredine lipnja, vršen je, kao i svake godine, ogroman pritisak na prosvjetne radnike', započela je svoj tekst učiteljica Gudlin - Grujić.
'U naš, ionako, bogat riječnik, „uselila" se nova riječ za takvo ponašanje - mobbing. U pitanju je, naravno, uspjeh učenika na kraju godine, a oblici mobbinga su različiti – od plakanja zbog zaključene ocjene, do verbalnog i fizičkog obračuna sa nastavnicima. K'o je to preživjeo, imati će o čemu pričati svom psihoterapeutu za vreme ferija (ako bude imao para za to), a 'ko nije – nikad se ne zna, ali daj Bože da nikada ne doživi!
Nastavnici, zaista, trebaju imati jak mentalni sklop da ne podlegnu prijetnjama i ucjenama. Znam takve nastavnike. Dosljedne i pravedne, koji trpe najveći teror na kraju školske godine, samo zato što poštuju sebe i svoj rad. Znam i one druge, koji zaključe ocjenu koja se od njih traži jer ne žele sebi raditi problem', navela je učiteljica te se zapitala tko je tu lud?
Tropskim noćima ne nazire se kraj, ni vjetar ne pomaže
Smatra da su ionako premalo plaćeni, a s obzirom da moraju, kako je napisala, 'ispunjavati „želje, čestitke i pozdrave".' Kao drugu zabludu koja od davnina postoji među narodom navela je onu tezu prema kojoj nastavnici ništa ne rade za vrijeme ljetnih praznika. Smatra da je ovu tezu teško objasniti jer je teško vjerovati da netko radi posao koji nije vidljiv očima javnosti.
'To vam je kao pranje veša ili posuđa. Stalno ih perete, a oni kao da se množe, košari za veš nikako da vidite dno, a sudoper je uvijek pun. Silna administracija čeka svakog nastavnika, a naročito razrednika, nakon posljednjeg zvona u školskoj godini.
Sređivanje dnevnika, matične knjige, popunjavanje đačkih knjižica, pohvalnica, pisanje raznih završnih izvještaja o uspjehu učenika, o stučnom usavršavanju, o radu timova, stručnih tijela, objedinjavanje samoevaluacije realizacije operativnih planova, realizacija dopunske i dodatne nastave i slobodnih aktivnosti, realizacija posjeta i suradnje sa lokalnom zajednicom, kulturnim, znanstvenim, stručnim ustanovama, sportskim društvima, sređivanje personalnog portfolija, učeničkog portfolija, razrednog portfolija, sređivanje učionice, roditeljski sastanci...
Ne čita vam se? Ni meni se sve to ne radi, ali morala sam završiti do polaska na godišnji odmor!', napisala je učiteljica te dodala kako uz navedeno posao učitelja obuhvaća i pripremu za sljedeću godinu te pomno planiranje svakog sata za čitavu školsku godinu.
Ako mislite da je to sve, jako se varate!
'Možda netko voli piskarati, ne branim, ali ja ne pripadam toj skupini ljudi. Kako su se smjenjivali ministri, jedni su ostavljali, a drugi dodavali, samo kozmetičke promjene u vidu novih administrativnih nameta. Nitko se nije sjetio da nas bilo čime rastereti, osim koji puta dijela plaće.
Dakle, svaki od tih 828 sati potrebno je prilagoditi nivou predznanja učenika te se standardi pišu na tri nivoa: osnovni nivo znanja, srednji nivo (koji bi trebala većina učenika savladati) i napredni nivo znanja, a zatim, opet, za svaku od tih nastavnih jedinica odrediti specifične ciljeve i zadatke, tip nastave, nastavne metode, sredstva i oblike rada koje će se koristiti u realizaciji sati, korelacija u sa ostalim predmetima. Voljela bih i ja, kao što to mnogi misle, da to za nas odrade „mali zeleni", noću , dok svi spavamo snom pravednika. Voljela bih, ali „mali zeleni" su ili zalutali ili ne postoje.'
Uz obavezan dio posla navela je i onaj neobavezan kao priprema učenika za razne nastupe, sportska natjecanja, natjecanja u znanju i slično.
Tromjesečni godišnji odmor - zabluda br. 3
Dokaz o pravom broju dana na koje nastavnici imaju pravo iskoristiti kao godišnji odmor, na satiričan način, preko matematičkog zadatka učiteljica Gudlin – Grujić izračunala je da 'ferje' za učenike ne traje 80 dana, kako se misli, već 56, a nastavnici imaju pravo na 31 dan godišnjeg odmora kojeg, kako se možalila moraju iskoristiti u cijelosti.
'Za razliku od mnogih koji mogu izabrati vrijeme korištenja godišnjeg odmora pa su već iskoristili povoljne aranžmane u lipnju ili će ih iskoristiti u postsezoni, mi nemamo mogućnost izbora. Već neko vrijeme pokušavamo pronaći povoljan smještaj . Rezultat: ono što bismo mi „voljeli, željeli i šta nam srce želi" preskupo je za naš prosvjetarski džep, a ostalo je bukirano', požalila se.
Za kraj
'Nema tog ministra, ni člana vlade koji može umanjiti i obezvrijediti moj rad, ma koliko se trudili. A kada mi u posjetu dođu bivši đaci, i podijele samnom svoju viziju budućnosti, veće sreće za mene, nema! Ono što vidim u očima te djece, a osjetim u svom srcu (neki od njih su već odrasli ljudi koji imaju svoje obitelji), i tada znam da je to jedini pokretač koji me stalno potiče da budem bolja. Ta razmjena dobre energije nema cijenu!!!', zaključila je učiteljica Anica Gudlin – Grujić. Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
