U susjedstvu se pojavio novi opasan virus, izdano upozorenje građanima: "Ne izlazite između 19 sati i ponoći"

"Pojavljivanje virusa Zapadnog Nila je bilo očekivano, zato smo i ušli u proces angažiranja avijacije. Nažalost, naše su se sumnje obistinile i zato apeliram na sugrađane da budu oprezni i ne zanemaruju simptome te da se obvezno jave liječniku ako dobiju visoku temperaturu, glavobolju, malaksalost ili osip u predjelu grudnog koša", rekao je direktor JKP-a Gradska čistoća Marko Popadić, javlja portal b92.net.

Pročitajte i ovo potpuna agonija Roditelji malene Danke prvi puta zajedno istupili u javnost: "Sve je laž" napadnuta hrvatska filmska ekipa Hrvatska je poslala prosvjednu notu zbog napada na Hrvate u Srbiji

Građane je zamolio i da ne ometaju akciju intenzivnog suzbijanja komaraca kako ne bi ugrožavali zdravlje svih stanovnika.

U Beogradu će se svakodnevno nadzirati 24 lokacije te će se nastaviti s analiziranjem uzoraka.

Što je virus Zapadnog Nila?

Bolest Zapadnog Nila uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije smatra se komarac roda Culex, no i druge vrste komaraca mogu u nekim okolnostima prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se sam uzročnik, tj. virus, razmnožava, vektorima – komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.

Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u približno 70 – 80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva bolest se manifestira simptomima koji nalikuju gripi kao što su, najčešće, povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima.

U oko jedan posto oboljelih se može razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.).

Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.