Slučaj 9-godišnjeg dječaka iz Metkovića ukazao je na brojne propuste u sustavu, ali i pomanjkanje Hitne helikopterske medicinske službe.

Galerija


Država priprema projekt Hitne helikopterske medicinske pomoći. Da se na projektu ubrzano radi, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Dok država ne kupi svoje, taj će posao obavljati privatna tvrtka.

Vezani članci Hitna pomoć, ilustracija Hrvatski zavod za hitnu medicinsku službu o prevoženju Jandrokovića u bolnicu: ''Postoji standardna procedura za sve bolesnike'' Ministar zdravstva Vili Beroš Ministar zdravstva Vili Beroš o smrti muškarca na dijalizi u Čakovcu: "Riječ je o stručnoj pogrešci koju treba dokazati. Sudionici ovog događaja su priznali pogrešku"

U Ministarstvu zdravstva osnovana je nova radna skupina, koja radi na rješenju ovog problema. Skloni su nabavi šest helikoptera. Medicinske letove trebala bi obavljati privatna kompanija, koja bi zadovoljila na natječaju i taj bi posao obavljala između pet i šest godina, ovisno o koncesiji. Morat će imati sve potrebne dozvole i za pružanje pomoći opremljene helikoptere.

Trenutno taj posao dijelom obavlja vojska. "Mi dobijemo zadaću i odrađujemo. U 15 minuta smo u zraku otkad dobijemo odobrenje i zasad nismo imali nikakvih problema", kazao je bojnik Bernard Bartoluci, pilot helikoptera. Danonoćno dežuraju. Ljeti u špici sezone - najviše je posla. "Zato što se utrostručuje stanovništvo u Dalmaciji pa imamo i intervencije u kojima su i stranci u igri", dodaje Bartoluci.

"Nama bi u Hrvatskoj, po našim procjenama, uključujući standarde koje poznajemo u Europi da svaka baza pokriva oko 10 tisuća kvadratnih kilometara - trebalo pet baza. Time bismo cijelu Hrvatsku pokrili s tim helikopterskim transportom u kako se kaže popularno 'zlatnom satu'. A pravilo je koliko baza toliko i helikoptera, pet plus jedan rezervni, nama bi trebalo šest helikoptera", kazao je Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Te bi usluge privatnik pružao nekoliko godina - ovisno o koncesijskom ugovoru. Plan je do tada uspostaviti vlastitu službu - s pilotima, medicinskim i tehničkim osobljem. Izgraditi hangare. Dva na kontinentu, tri u priobalju.

Financiranje europskim novcem

"Ja bih rekao dvije godine je minimum, koji bi nam bio potreban da mi to možemo staviti u funkciju kao našu državnu službu", dodaje Plazonić. I to žele financirati europskim novcem. Za početak s oko 35 milijuna eura.

Nepripremljeno i nerealno - pita li se Miljenka Buru. U mandatu bivše Vlade, kao nestranačka osoba, inicirao je pilot projekt.

"Ovo što se sada radi, jednostavno su alibi potezi i opet Povjerenstva. Nama nije potreban EU novac, postoji u boravišnoj taksi, onome što se izdvaja za unapređenje cestovne sigurnosti, benzina, tehničkih pregleda...", smatra doc. dr. Miljenko Bura, inicijator pilot projekta Hitne helikopterske medicinske pomoći.

Kao, primjerice, u Njemačkoj. Helikopteri su u vlasništvu nacionalnih autoklubova i financiraju se iz brojnih izvora. "Što najmanje košta i neće opteretiti proračun", pojašnjava Bura.

Samo lani vojni helikopteri spasili su gotovo 900 životno ugroženih pacijenata. Ove godine do danas njih 84. Od posljednjeg pilot projekta država je odustala. Četiri mjeseca intervencija Talijanima je plaćeno više od 10 milijuna kuna. Kad nisu mogli poletjeti - uskakala je vojska.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr