Četiri milijuna ljudi godišnje postane žrtvom trgovanja ljudima. To se događa u svim državama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Prošle je godine identificirano 76 žrtava. Broj žrtava na području cijele Europske unije raste, ali raste i broj riješenih slučajeva.

Galerija


 

U Hrvatskoj je najčešći oblik trgovanja ljudima seksualna eksploatacija mlađih ženskih osoba. Prema riječima Dejana Dretara, voditelja Službe organiziranog kriminaliteta i Sandre Veber, voditeljice Službe za prevenciju u Ravnateljstvu policije, navedeni oblik prisutan je i unutar granica Hrvatske i žrtve jesu hrvatski državljani/državljanke.

Međutim, sve se više obraća pozornost na vrbovanje muškaraca i daljnju radnu eksploataciju. U velikoj akciji prošle godine hrvatska policija otkrila je 59 kineskih državljana koji su bili radno eksploatirani na području Zagreba i Velike Gorice.

Trgovanje ljudima
Trgovanje ljudima - 5 (Foto: Nova Studio)

"Jedno od najkompleksnijih istraživanja koje se dogodilo vezano za trgovinu ljudima jest kriminalističko istraživanje koje je provedeno s kolegama iz Slovenije, u kojemu smo identificirali 59 žrtava trgovanja ljudima. Od toga su svih 59 kineski državljani s područja Tajvana. Na tom su istraživanju angažirani gotovo svi policijski službenici. Kriminalističko istraživanje provedeno je zajedno s kolegama iz Slovenije, koji su također imali postupanje na području Slovenije te velike pomoći Državnog odvjetništva.

"Nakon ispitivanja žrtava svi kineski državljani vraćeni su u njihovu domicilnu državu“, rekao je Dejan Dretar, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta.

Zatočene žrtve na prijevaru su dovedene u Hrvatsku, pod prisilom su morali zvati svoje sunarodnjake u Kini i predstavljati se kao predstavnici pravosudnih tijela te od njih tražiti novac.

"Jedna žrtva je pobjegla iz kuće u kojoj su bili držani i dala je iskaz i tada smo krenuli u zajednički rad. Primijetili smo i da imamo povećani ulazak kineskih državljana s područja Tajvana, ali smo surađivali s kolegama iz Slovenije koji su već imali saznanja o tome. Nakon toga, krenuli smo u konkretan rad s državnim odvjetništvom", rekao je Dejan Dretar, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta.

Po završetku ove velike međunarodne operacije u kojoj je suradnja Hrvatske, Slovenije i Kine bila ključna, pohvale su stizale sa svih strana. Jedna takva stigla je i od Europola, europske agencije za provedbu zakona koja pruža pomoć državama članicama Europske unije u borbi protiv terorizma, kibernetičkog kriminala i organiziranih oblika kriminala.

Osim s Europolom, Hrvatska je kao članica Europske unije povezana i s Eurojustom, koji nudi prilagođene prostore za sigurnu suradnju državnih odvjetnika i policijskih službenika. Obje agencije rade kao nadopuna resursima samih država članica te nude jedinstvene usluge, koje ni jedna država članica ne bi mogla ponuditi sama.

Budući da se Hrvati iseljavaju i odlaze na rad u inozemstvu, hrvatske službe pod povećalom prate takve migracije. Tu je ponovno suradnja s drugim europskim državama ključna. Informacije se svakodnevno razmjenjuju sa svih 28 država članica i time se povećava vjerojatnost za identifikaciju žrtava.

Hrvatski državljani najčešće su vrbovani putem lažnih oglasa za posao (online, letci, jumbo plakati u ruralnim područjima). Voditelj Službe organiziranog kriminaliteta ističe kako je svaka ponuda koja zvuči predobro potencijalno prijevara i kao takvu je treba promatrati. Primijete li da se radi o kaznenom djelu ili uoče li žrtvu trgovanja ljudima, odmah se aktiviraju mobilni timovi (raspoređeni u četiri najveća grada Hrvatske) te pružaju psihološku i zdravstvenu pomoć žrtvi.

Sprječavanje kaznenih djela povezanih s trgovanjem ljudima jedan je od prioriteta Europske unije pa se golemi posao obavlja i na području prevencije. Kroz Europsku mrežu za prevenciju kriminaliteta (EUCPN) djeluje i Hrvatska.

Cilj je provođenje pojačanih preventivnih mjera kako bi se ovakva vrsta kriminaliteta događala u što manjoj mjeri. Djeluje se najčešće u sredinama u kojima je primijećen veći broj odlazaka mladih ljudi u inozemstvo i kroz akciju "Zajedno" educiraju se srednjoškolci.

Savjetuje im se da provjere sve reference svojih poslodavaca, da razgovaraju s poslodavcem o uvjetima zapošljavanja, zarade, plaćanja i doprinosa, zatraže primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju, da sami rješavaju administrativna pitanja, da nauče osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemstvo, naprave presliku osobnih dokumenata te da putnu ispravu daju na uvid samo ovlaštenim službenicima.

Sandra Veber, voditeljica Službe prevencije s dugom karijerom u provedbi većeg broja međunarodnih i regionalnih projekata usmjerenih na jačanje kapaciteta sustava policije u raznim područjima policijskog djelovanja, od kojih su posljednji u nizu usmjereni na prevenciju kriminaliteta, ističe načine vrbovanja ljudi koji dovode do trgovanja ljudima.

"U RH, kao i u drugim zemljama, žene se vrbuje kroz rano sklapanje braka, dolaskom u zemlju odredišta, zapravo ih se prisiljava na eksploataciju. Daju im se određena opojna sredstva, kako bi se žrtva slomila i kako bi se njome lakše manipuliralo, prisiljava ih se na seksualne odnose, na krađu i druga inkriminirana ponašanja. Trgovanje ljudima ne događa se negdje drugdje, može se zbog neopreza dogoditi svakome i trgovanje ljudima kao i svaki oblik nasilja treba prijaviti", rekla je Sandra Veber.

Prema riječima voditeljice Službe prevencije, na mlade se pokušava djelovati različitim edukacijama, interaktivnim radionicama i korištenjem multimedijalnih kanala. Najdjelotvorniji način educiranja mladih ljudi o ovoj globalnoj ugrozi jest stavljanje mladih u aktivnu ulogu kroz koju imaju priliku mogućnost neposrednog učenja.

Najvažnije je zločin prepoznati i prijaviti. Broj žrtava trgovanja ljudima raste, ali raste i broj riješenih slučajeva na razini EU-a. Takva statistika pokazuje uspješnu borbu protiv tog globalnog problema.

Sadržaj je napravljen u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj koja u kampanji 'Zajedno za sigurniju EU' želi povećati informiranost o načinima na koje se EU nosi s globalnim izazovima u kojima štiti svoje građane.

Vezani članci Kanader Šumski požari: Kako se Europa ujedinila u gašenju? Happy Onlife projekt Je li vaše dijete žrtva cyberbullinga? Evo kako ga možete zaštititi od nasilja na internetu