Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Swoboda hvali napredak RH

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Izvjestitelj Europskog parlamenta Hannes Swoboda u svom novom izvješću o napretku Hrvatske pohvaljuje dosad postignuti napredak i poziva Zagreb na dodatne napore u političkim, upravnim i gospodarskim reformama te u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima.

U izvješću koje će Swoboda u utorak predstaviti članovima Vanjskopolitičkog odbora, u koji je Hina imala uvid, pohvaljuje se napredak ostvaren prošle godine.

Pročitajte i ovo Vrtić u Vukovaru (Foto: Dnevnik.hr) Doseljavaju se nove obitelji Napokon dobre vijesti: Ovaj je grad donedavno gubio stanovništvo, ali ove je godine broj prvašića rapidno porastao Slika nije dostupna Bez posla tek 3949 osoba Opet Istra i opet rekord: Bilježe najnižu nezaposlenost još od 1989. godine!

O nacrtu izvješća raspravljat će u dva navrata članovi
Vanjskopolitičkog odbora, koji obično podnose veliki broj amandmana na takve dokumente. 

Nakon što prođe Vanjskopolitički odbor dokument se
šalje kao prijedlog rezolucije Europskog parlamenta, koji ga usvaja nakon rasprave na plenarnoj sjednici.

Na sjednici Vanjskopolitičkog odbora u utorak sudjelovat će i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.

Swoboda je najavio da bi nova rezolucija o Hrvatskoj mogla biti izglasana u travnju ili ožujku.

U prijedlogu izvješća izražava se "žaljenje što je hrvatska Vlada odlučila jednostrano uvesti ZERP u Jadranu, odustajući od dogovora postignutog 2004. s talijanskim i slovenskim vlastima, te se podsjeća Hrvatsku da bi, ako se ne pronađe zajedničko dogovorno rješenje, to moglo imati ozbiljne posljedice na brzinu pristupnih pregovora".

Od Hrvatske se traži da pokaže spremnost u rješavanju svih otvorenih graničnih pitanja i očekuje se "ista spremnost i potpora od strane njezinih susjeda", pozdravlja se dogovor između premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju arbitraže i traži od obiju strana da provedu taj dogovor i podupru rezultat arbitraže jasnima odlukama svojih parlamenata.

Swoboda ponavlja cilj iz prošlogodišnjeg izvješća i ističe "nadu da povećani napori Hrvatske i pojačana potpora institucija EU-a još može dovesti do finalizacije pristupnog sporazuma na vrijeme kako bi ga Europski parlament mogao razmotriti prije sljedećih izbora u lipnju 2009., tako da proces ratifikacije (hrvatskog pristupnog sporazuma) može početi što je prije moguće".

U Swobodinom nacrtu izvješća "čestita se hrvatskim vlastima na dosad postignutim rezultatima, posebice u pogledu broja otvorenih poglavlja". 

Izražava se zadovoljstvo "što je puno hrvatskog zakonodavstva usklađeno sa standardima EU-a, ali se podsjeća hrvatske
vlasti da je sada ključno razviti administrativne kapacitete kako bi se primijenili novi zakoni".

U dokumentu se predlaže Europskom parlamentu da "inzistira na tome da se novo zakonodavstvo treba brzo primijeniti, budući da to osigurava pouzdano mjerilo za procjenu pripremljenosti zemlje za članstvo, pripremljenost na temelju činjenica, a ne na pukom usvajanja zakonodavstva, posebice u pogledu reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i ekonomskih reformi."

U pogledu često spominjane reforme pravosuđa, Swoboda "pohvaljuje korake poduzete u ključnom području, ali dijeli mišljenje Europske komisije da su potrebna daljnja poboljšanja", posebice u daljnjem smanjenju zaostalih sudskih predmeta, u promicanju alternativnih oblika za rješavanje sporova, na jačanju neovisnosti, nepristranosti i profesionalizma u pravosuđu, naročito u imenovanjima sudaca i tužitelja i njihovu osposobljavanju.

U dokumentu se pozdravlja činjenica što je Hrvatska ispunila mjerilo u poglavlju pravda, sloboda i sigurnost i traži od nove vlade da udvostruči svoje napore na ispunjavanju mjerila za preostala poglavlja.

U poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, od Hrvatske je u srpnju 2006. kao mjerilo za otvaranje zatražen akcijski plan o integriranom upravljanju granicama. 

Nedugo nakon toga, Hrvatska je izradila taj akcijski plan i uputila ga u Bruxelles, ali Slovenija ne daje suglasnost jer je u tom dokumentu navedena ukupna dužina hrvatskih granica, što Ljubljana smatra prejudiciranjem razgraničenja između
dviju zemalja.

Hrvatska je dobila pohvale i za svoje napore za procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima, ali se traži stalni oprez kako "bi se izbjegla opasnost od etnički pristranih presuda i kako bi se osigurala zaštita integriteta sudskih postupaka".

Glede Haškog suda, kaže se kako je EU "svjesna negativnog učinka koje su presude ICTY-a za ratne zločine u Vukovaru imale na percepciju hrvatske javnosti o radu ICTY-a", ali se traži od hrvatske Vlade "da poduzme korake kako bi se popravila javna potpora za ulogu ICTY-a u rješavanju ratnih zločina počinjenih tijekom jugoslavenskog sukoba".

Swoboda u nacrtu svoga izvješća pozdravlja jačanje mandata Ureda za sprečavanje i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), povećani broj slučajeva korupcije koja se procesuira te poziva na daljnje napore kako bi se iskorijenila "u nekim slučajevima neprihvatljivo visoka razina korupcije, koja ometa gospodarski razvoj zemlje".

Također se poziva na odgovarajuću primjenu Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, da se osigura održiv povratak ratnih izbjeglica.

Pozdravlja se i djelovanje HitroReza, koji smanjuje administrativni teret za poslovne subjekte, zatim hrvatski Pretpristupni ekonomski program (PEP), koji predviđa da se u ožujku prihvati Nacionalni program za brodogradilišnu industriju, te podsjeća se hrvatske vlasti da je napredak u tom području, osim što predstavlja obvezu iz SSP-a, od ključne važnosti za pristupne pregovore.

Swoboda izražava zabrinutost zbog kritika Europske komisije na račun upravljanja sredstvima iz europskih fondova od strane hrvatskih vlasti i traži da se uz pomoć Komisije pod hitno otklone slabosti.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene