Rezultati istraživanja o pretilosti djece u Hrvatskoj: U Zagrebu su djeca najmršavija, otkriveno u kojoj regiji imaju najviše problema s težinom

U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine bit će predstavljeni rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)". Voditeljica istraživanja za Hrvatsku je Sanje Musić Milanović, koja je rezultate istraživanja i predstavila.

Pročitajte i ovo Zabrinjavajući podaci Svako treće dijete prekomjerne je tjelesne težine: Ako Hrvatska nešto ne poduzme, očekivani životni vijek djece znatno će se skratiti Ništa se nije promijenilo Hrvati ponovno ruše negativne rekorde: Najdeblja smo nacija u Europi

''Ako u idućih 30 godina ne smanjimo ovaj trend rasta kilograma, život će nam se u prosjeku smanjiti za tri godine. Sve to zbog debljine'', rekla je Musić Milanović.

''Naši su muškarci apsolutni prvaci u ovom problemu u Europi, više od 60 posto ih ima prekomjeran broj kilograma'', otkrila je Musić Milanović. Dodala je da su prethodna istraživanja pokazala da su djeca sa sjevera Europe mršavija od djece s juga.

Najmršaviji u Zagrebu

Ovo najnovije istraživanje provedeno je od veljače do travnja prošle godine na slučajnom uzorku djece. Više od 5000 učenika sudjelovalo u istraživanju, a odaziv je bio veći od 80 posto.

''U dobi od osam godina imamo 33,1 posto djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom. Što se tiče dječaka, njih je 37 posto'', otkrila je Musić Milanović. Ukupno je 35 posto djece u Hrvatskoj s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom.

Po regijama, istraživanje pokazuje da najmanje problema s težinom imaju djeca u Zagrebu, a slijede ih djeca u kontinentalnoj Hrvatskoj. Najdeblja su djeca na Jadranu.

''To slijedi onu tvrdnju da su najdeblji ljudi na Mediteranu'', kaže Musić Milanović.

Djevojčice deblje nego ranije

Istraživanje je pokazalo da su djevojčice danas deblje u usporedbi s rezultatima istraživanja provedenog 2015. godine, no kod dječaka je primijećen pad problema s težinom za dva posto.

''Najviše zabrinjava povećanje ovog problema djevojčica na Mediteranu, i to za šest posto više'', istaknula je Sanja Musić Milanović.

Istraživanje obuhvatilo i rizike za debljinu. ''Više uneseš nego što potrošiš. Čista matematika'', kaže Musić Milanović i objašnjava da se obično ne jede samo kada smo gladni već i iz dosade, sreće i brojnih drugih društvenih faktora.

''Pitanje debljine nekada davno moglo se svesti na osobnu odgovornost, ali danas je to društvena odgovornost'', zaključila je.

Voće se ne jede

Kada je riječ o prehrambenim navikama, voditeljica istraživanja istaknula je premalu konzumaciju voća. Dodala je da se dnevno treba konzumirati pet do devet porcija voća. Otkrila je i da djeca više puta tjedno uopće ne doručkuju svaki dan, a više od tri puta tjedno jedu slatke grickalice. Osim toga, istraživanje je pokazalo i da djeca u ruralnim sredinama imaju veće šanse za prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu od one koja žive u urbanim sredinama.

''Smanjili smo postotak djece koja ne jedu voće svaki dan, ali je i dalje dramatičan. Više od 60 posto ih ne jede voće'', kaže Sanja Musić Milanović.

Zaključila je da je smanjivanje konzumiranja slatkih grickalica i zaslađenih pića jedan od problema na kojima se mora raditi u narednim godinama.

Osim svega toga, istraživanje je pokazalo i da su djeca danas u prosjeku za 10 centimetara viša i sedam kilograma teža nego što je to bilo 1980. godine.

Pandemija debljine

''Debljina je velik izazov i predstavlja velik problem'', kazala je jedna od voditeljica istraživanja Helena Križan.

''Posljednjih desetak godina pojam pandemije vezao se za debljinu. Istraživanje debljine u školskoj godini 2018./2019. dat će nam dobar uvid za kasnije istraživanje na koji je način pandemija utjecala na zdravlje djece. Ovo istraživanje je temelj'', kazala je doktorica Pavić Šimetin.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac istaknuo je da problem s pretilošću u Hrvatskoj počinje od - djece. ''Problem leži u djeci jer debela djeca jednog dana će postati debeli odrasli. To želimo prevenirati'', kaže.

Na predstavljanju je govorio i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je kazao da je debljina kod djece jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Najavio je i izradu akcijskog plana za borbu protiv pretilosti.

Kremlin Wickramasinghe iz Europskog ureda WHO-a čestitao je Sanji Musić Milanović i suradnicima na provedenom istraživanju. Dodao je da je WHO objavio i razne priručnike koji pomažu u nabavi hrane. ''Nadam se da ćete nove podatke koristiti kako bi se smanjila pretilost kod djece i da će vaš tim podržati naše druge aktivnosti'', kazao je.

Predstavljanje će se održati u Edukacijskom centru HZJZ-a.