Hrvatska od 2023. godine uvodi novu valutu i briše granice s europskim susjedima Mađarskom i Slovenijom. Točno u ponoć, barem na papiru, pozdravit ćemo se s kunom, a u praksi još ćemo se družiti dva tjedna.
U povijest tako odlaze hrvatski velikani – Dobrila, Jelačić, Gundulić, Mažuranić, Radić, Marulić i Starčević – i dolaze nam mostovi, kao simobol povezivanja, i to kroz arhitektonske stilove: klasiku, romaniku, gotiku, renesansu, barok, doba željeza i stakla te moderno 20. stoljeće.
Stare novčanice uništavat će se više-manje tempom kojim se budu vraćale i to na posebnim strojevima koji jedan papirić pretvara u tisuće komadića.
Pročitajte i ovo
Nakon pozdrava sa slavujem, tunjem, medom, ali i velebitskom degenijom, maslinom, duhanom, hrastom lužnjakom, vinovom lozom i kukuruzom, priča s kovanicama bit će kompliciranija od one s novčanicama. Ukupno ih je više od milijardu i 100 milijuna komada i teže oko 5200 tona. One će se čuvati tri godine, a onda taliti za neke druge svrhe, ali ne za eurokovanice jer njih smo već iskovali.
Nakon skandala s plagiranjem, odabrani su novi dizajni već odabranih motiva i poslani u banke, pošte i Finu. Tko ih je podigao, od Nove godine može plaćati glagoljicom, Nikolom Teslom, kunom na kovanici od jednog eura te geografskim prikazom Hrvatske na kovanici od dva eura. Ukupna količina eurokovanica koja će biti u optjecaju u Hrvatskoj iznosi 3700 tona, što stane u 185 šlepera po 20 tona.
Pročitajte i ovo
No neće tu biti samo naši motivi. Moći će se plaćati i kovanicama iz drugih zemalja eurozone pa će se na našim novčanicima naći i Mozart, trgovački brodovi, Marko Aurelije, razni dvorci i grbovi, likovi u narodnim nošnjama, roda, divokoza, muflon, zlatni orao.
Njima se već plaća u obitelji eurozone u koju mi stižemo, a čine je Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska.
Druga velika novost u 2023. godini
Osim eura, novost u 2023. godini je i Schengen, koji je bitan za putovanja i gospodarstvo. Schengensko područje već sad čine 22 države Europske unije, ali i četiri izvan nje: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Hrvatska miče granice sa Slovenijom i Mađarskom, a najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada postaje i najduža vanjska granica Schengena. Režim na granicama ostat će isti i s Crnom Gorom, a kontrola vanjskih granica mora se pojačati.
Jednom kad uđete u područje Schengena možete putovati od jedne do druge države članice bez granične kontrole, a snažnija je i zajednička borba protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju. Svakodnevno unutar granica Unije putuje 3,5 milijuna ljudi. I tu bismo mogli profitirati jer, prema podacima Europskog parlamenta, Schengen potiče kratke izlete, posebno jednodnevna ili vikend putovanja.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Važno je to i za zračne luke, koje će ipak malo kasniti sa Schengenom i granice izbrisati tek 26. ožujka. Ako nakon toga, recimo, budete putovali u Beč, Amsterdam, Barcelonu, nakon slijetanja nećete morati na pregled putovnica.
Ne ukida se Schengen samo zbog čekanja u redovima ili na graničnim prijelazima. Europska komisija procjenjuje da bi ukidanje Schengena smanjilo broj noćenja u Uniji za oko 13 milijuna godišnje, što bi bio gubitak od milijardu i 200 milijuna eura.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
istraga u tijekuTragičan kraj potrage za ženom u zagrebačkom Maksimiru
-
problemi u Velikoj BritanijiKaos zbog snijega: Zatvoreno više od 200 škola, temperature drastično pale, vozači zapeli na cestama
-
Beroševo trošenje šakom i kapomOvo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura
