Predstavnici Vlade u nedjelju su na zagrebačkom Mirogoju, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, položili svijeće u spomen na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, istaknuvši važnost očuvanja istine, dostojanstva žrtava i kulture sjećanja.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić i Sara Lustig svijeće su položili pred spomenikom "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, pred Spomen-obilježjem hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Habijan je istaknuo da je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima važno zbog očuvanja istine i dostojanstva svih žrtava, neovisno o tome pod kojim su režimom stradale.
"Želimo žrtvama odati počast, ali isto tako i poslati poruku da se zločini počinjeni pod totalitarnim režimima ne smiju zaboraviti i ponoviti", rekao je Habijan, osudivši nacističke, fašističke i komunističke zločine.
Vlada je u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na svojim internetskim stranicama osudila svaki zločin, progon, ubojstvo i drugi oblik nasilja nad nevinim ljudima počinjen u ime bilo kojeg totalitarnog ili autoritarnog režima.
Istaknula je da su totalitarni režimi tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama prouzročili teška stradanja, kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda te progone i likvidacije političkih neistomišljenika.
"Žrtvama dugujemo istinu i dostojanstvo, a njegovanje kulture sjećanja naša je civilizacijska obveza", poručila je Vlada, dodajući da će tome ostati posvećena radi smanjenja podjela i napetosti u društvu te odgoja budućih naraštaja u duhu poruke da se takvo zlo nikada više ne ponovi.
Jandroković na Golom otoku
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u nedjelju je na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, na Golom otoku poručio da taj otok predstavlja jedan od simbola zla počinjenih za vrijeme Jugoslavije.
Govoreći o sjećanju na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, rekao da su to zla koja su obilježila Europu u 20. stoljeću, od kojih su stradavali milijuni ljudi. Istaknuo je da su i Hrvatska i hrvatski narod prošli kroz sva tri totalitarizma, kroz zločin koji se događao tijekom 20.-og stoljeća te da su mnogi Hrvati osjetili što znači izgubiti svoje dostojanstvo ili člana obitelji zbog toga što je bio drugačiji, druge vjere, rase, nacije ili političkog uvjerenja.
"Goli otok je jedno od mjesta koje simbolizira zločine komunističke Jugoslavije, ovdje su deseci tisuća ljudi bili proganjani, mnogi ubijeni, a režim se posebno svirepo odnosio prema onima koji su bili njegovi protivnici", rekao je.
Jandroković je naglasio da je, kada se dođe na takva mjesta, posebno važno razmisliti o tome kako olako danas neki ljudi govore o Jugoslaviji, pokušavajući relativizirati zlo koje se događalo za vrijeme te države.
"Na jedan romantizirani način pokušavaju prikazati Jugoslaviju, međutim, ona je bila diktatura, to je bio totalitarni režim, koji je svoje političke protivnike eliminirao na različite načine, od ubijanja, proganjanja do gubitka posla, nije bilo slobode riječi niti slobode političkog ili gospodarskog djelovanja. Jugoslavija je bila totalitarna država, a Goli otok predstavlja jedan od simbola zla koji su činjeni za vrijeme Jugoslavije", istaknuo je.
Naglasio je da je današnje odavanje počasti na sve tri lokacije organizirano zajedno sa Skupštinom Primorsko-goranske županije, da su željeli zajednički, Hrvatski sabor i Skupština Primorsko-goranske županije, obilježiti ovaj dan jer je i na prostoru te županije bilo puno ljudi koji su stradali od sva tri režima.
"Sjećamo se žrtava svih totalitarnih režima, ne želimo dijeliti žrtve, nego svima koji su stradali iskazati svoje poštovanje" rekao je Jandroković.
Naglasio je da je to važno zbog sjećanja i zbog budućih generacija, mladih ljudi koji danas žive u slobodi i demokraciji, gdje se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka, za razliku od tih sustava koji su gazili po ljudskim pravima, nisu poštovali dostojanstvo ljudi i ubijali su političke protivnike.
"Jako je važno da mladi ljudi znaju da se to događalo u Hrvatskoj u 20. stoljeću", rekao je i dodao kako danas živimo u slobodi, demokraciji i miru, ali da to nije došlo samo od sebe, da su za to mnogi dali svoje živote te tu žrtvu treba poštovati.
"Mladim ljudima želim da uče iz povijesti, da se ovakva zla više nikada ne ponove te da osiguramo da Hrvatska bude slobodna, mirna i demokratska i razvija se u zemlju blagostanja", poručio je Jandroković.
Predvodeći izaslanstvo Hrvatskog sabora u povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, Jandroković je položio vijenac i upalio svijeću ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te kod Spomen-križa.
Također je položio vijenac i upalio svijeću na Svetom Grguru, ispred Spomen ploče Vlade RH žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru te ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.
Predsjednik Skupštine Primorsko-goranske Županije Marko Boras Mandić rekao je da se s dubokim poštovanjem prisjećamo žrtava svih totalitarnih režima. Ovo vjerojatno prvi put u Primorsko-goranskoj županiji da sve razine vlasti, državna, regionalna i lokalna zajedno šalju poruku da je zločin komunističke, fašističke i nacističke vlasti bio isti i da su ti totalitarni sustavi imali isti obrazac te da svaki zločin treba osuditi, dodao je.
Na odavanju počasti žrtvama Golog otoka i Svetog Grgura bili su i izaslanik predsjednika Vlade Josip Borić, predstavnici Općine Lopar i Grada Raba.
Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti. Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.
